Više od četiri godine rata u Ukrajini i sve dublja međunarodna izolacija Rusije značajno su promijenili odnos snaga između Moskve i Pekinga. Iako Kina i dalje ostaje jedan od najvažnijih ruskih partnera, analitičari smatraju da se ravnoteža moći posljednjih godina jasno pomaknula u korist Pekinga. Istodobno, kinesko vodstvo navodno već razmišlja o razdoblju nakon Vladimira Putina i uspostavlja kontakte s ljudima koji bi jednog dana mogli preuzeti vodeće uloge u Rusiji.
Kako piše The Wall Street Journal, ruski predsjednik Vladimir Putin danas u odnosima s Kinom sve češće nastupa kao strana koja traži potporu i ustupke, dok kineski predsjednik Xi Jinping zauzima sve snažniju pregovaračku poziciju. Promjena u odnosima posebno je vidljiva u gospodarskim pitanjima. Prema pisanju lista, Peking je blokirao sklapanje važnog sporazuma o isporuci ruskog plina, što mnogi vide kao pokazatelj da Kina više nije spremna automatski prihvaćati ruske prijedloge.
Njemački gospodarstvenik Jörg Wuttke, dugogodišnji poznavatelj kineske politike, slikovito je opisao odnos dvojice čelnika nakon jednog od Putinovih posjeta Kini. - Xi je Putina primio kao car gosta u svom dvorcu i poslao ga kući, rekao je Wuttke. Simboliku promijenjenog odnosa neki su vidjeli i u fotografiji koju su nakon sastanka objavili kineski državni mediji, a na kojoj Putin promatra zajednički portret sa Xijem. Iako su kineske vlasti odbacile tvrdnje da je riječ o pokušaju ponižavanja ruskog predsjednika, fotografija je izazvala brojne komentare.
Prema navodima The Wall Street Journala, Peking istodobno sve više brine zbog produbljivanja vojne suradnje Rusije i Sjeverne Koreje. Kineske vlasti strahuju da bi prijenos ruske vojne tehnologije mogao dodatno ojačati nuklearne sposobnosti Pjongjanga, što bi moglo potaknuti Južnu Koreju i Japan na još tješnju sigurnosnu suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
List također navodi kako Kina posljednjih mjeseci intenzivnije razvija odnose s ruskim dužnosnicima i pripadnicima političke i gospodarske elite za koje procjenjuje da bi u budućnosti mogli imati važnu ulogu u vođenju zemlje. Takav pristup tumači se kao pokušaj Pekinga da osigura dobre odnose ne samo s aktualnim Kremljom nego i s mogućim budućim ruskim vodstvom.
Krajem lipnja Kina je javno pozvala Moskvu i Kijev na prekid sukoba i nastavak mirovnih pregovora. Tom je prilikom jedan kineski diplomat prvi put javno spomenuo i stradanje ukrajinskih civila, što su mnogi ocijenili kao neuobičajeno odstupanje od dosadašnje kineske retorike. Unatoč tome, suradnja dviju zemalja na vojnom planu nije prestala. Početkom srpnja objavljeno je da su Rusija i Kina održale tajne vojne vježbe povezane s ratom u Ukrajini. U njima su sudjelovali generali obje vojske, a prema pisanju The Wall Street Journala, pripreme za vježbe osobno je odobrio ruski ministar obrane.
kad rat završi svi će pohrili u rusiji poslovati. to kinezi jako dobro znaju. ne žure ni sa početkom drugog plinovoda, jer od rusa nemaju garanciju da će kad se pomire sa europom rusi opet prodavati plin eu. biznis uvijek nađe svoj put. rusa nikad nitko nije kontrolirao, pa neće ni sad. najesen imaju parlamentarne izbore, retorika kandidata je sve samo ne mlaka, i većina ih traži odlučnije djelovanje po ukrajini, i ti dobivaju na snazi i potpori. zahvaljujući eu ekipi, nama je zabranjeno pratiti ruske medije, jer je to kao propaganda, pa smo osuđeni na naše medije, koji svi u jedan glas isto trube, al to nije propaganda. definicija propagande je 'sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinaca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići...' eu i države eu-a velike novce usmjeravaju na medije upravo za kreiranje stava javnosti koje oni žele, al to se nikako ne naziva propagandom. bitno je ovce držati u toru, nikako ne dozvoliti da kušaju travu izvana.