Rusija trenutačno raspolaže samo s tri do četiri primjerka Orešnika, no već ove godine namjerava pokrenuti serijsku proizvodnju i dosegnuti tempo od najmanje pet raketa godišnje, otkrila je Ukrajinska služba za vanjsku obavještajnu djelatnost (SZR). U intervjuu za Ukrinform Oleh Luhovski, prvi zamjenik šefa SZR-a, izjavio je da rusko Ministarstvo obrane planira značajno ubrzati proizvodnju. "Znamo da namjeravaju pokrenuti serijsku proizvodnju Orešnika 2026. i steći kapacitet za pet ili više projektila godišnje", rekao je Luhovski. Prema ukrajinskim obavještajnim procjenama, Orešnik ima ograničenu vojnu vrijednost i služi prvenstveno kao geopolitički alat za zastrašivanje europskih saveznika Ukrajine. Luhovski je naglasio da je sustav izgrađen na zastarjelim sovjetskim tehnologijama Moskovskog instituta za toplinsku tehnologiju, da zahtijeva stalnu tehničku podršku te da se suočava s brojnim kvarovima. 'Borbeni performansi su sumnjivi, a raketa trenutno nije pouzdana u operativnom smislu“, dodao je.
Analiza ostataka rakete lansirane na Lavovsku oblast 9. siječnja 2026. pokazala je da projektil nije imao sustav navođenja za bojevu glavu, već je koristio samo osnovne komponente tipične za starije ruske balističke sustave – odjeljak za instrumente pod tlakom i plinsko-dinamički sustav orijentacije. Ukrajinska strana taj napad ocijenila je kao prije svega psihološki, a ne kinetički. Raketa je navodno lansirana bez bojeve glave, ciljajući infrastrukturu kako bi poslala poruku Zapadu. Unatoč malim zalihama, ruski vojni vrh očito je odlučan povećati proizvodnju u narednim mjesecima.
Ako se planovi ostvare, Orešnik bi mogao postati dio šire ruske strategije demonstracije moći prema NATO-u i Europi, iako ukrajinska obavještajna služba ističe da njegova stvarna borbena učinkovitost ostaje upitna. Nezavisna potvrda podataka o broju raketa i planovima proizvodnje za sada nije moguća, jer Rusija ne objavljuje službene informacije o stanju svojih strateških sustava, piše United24media.
Orešnik, raketa je srednjeg dometa (500–5.500 km) koja može doseći brzinu do 10 Macha, što je čini gotovo nemogućom za presretanje. Rusija je prvi put testirala konvencionalnu verziju ove rakete u studenom 2024., pogodivši tvornicu u Ukrajini. Prema Putinu, višestruke bojeve glave Orešnika čine ga razornim i u konvencionalnom napadu, usporedivim s nuklearnim oružjem. Bjelorusko Ministarstvo obrane navodi da sustav ima domet do 5.000 kilometara, dok ruski mediji tvrde da raketa može stići do zračne baze u Poljskoj za 11 minuta, a do sjedišta NATO-a u Bruxellesu za 17 minuta. Posebno zabrinjavajuće je činjenica da se ne može unaprijed utvrditi nosi li raketa nuklearnu ili konvencionalnu bojnu glavu, što povećava stratešku neizvjesnost. Rusija je 2019. napustila sporazum iz sovjetskog doba koji je zabranjivao rakete srednjeg dometa, omogućivši razvoj i raspoređivanje sustava poput Orešnika. Putin je također upozorio da bi Rusija mogla upotrijebiti Orešnik protiv zapadnih saveznika Ukrajine ako Kijev nastavi napade unutar Rusije uz pomoć zapadnog oružja dugog dometa.
E ako su ukrajinski obavještajci rekli da ne valja, sigurno da je tako.