Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je ukrajinske vojnike da prijeđu na rusku stranu, poručivši im da je riječ o „pravoj strani povijesti”. U razgovoru sa srbijanskim redateljem Emirom Kusturicom, snimljenom za dokumentarni film povodom 80. rođendana patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila, Putin je ponovno iznio tvrdnju o povijesnom zajedništvu Rusa i Ukrajinaca te optužio Zapad da nastoji oslabiti obje zemlje, piše The Moscow Times. - Ne želim reći 'predajte se', jer to zvuči pomalo ponižavajuće. Ipak se bore i to prilično ustrajno. Htio bih im reći: prijeđite na našu stranu jer je to naša zajednička strana. Prijeđite na zajedničku stranu, na pravu stranu povijesti – izjavio je Putin u intervjuu čiji je cjeloviti transkript objavio Kremlj .
Ruski predsjednik pritom je naglasio da ne zagovara nužno ponovno ujedinjenje Rusije i Ukrajine u jednu državu, nego povezivanje u širem smislu radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva. Nije, međutim, precizirao kako bi takvo povezivanje trebalo izgledati. – Što god se danas događalo, kakve god tragedije proživljavali, moramo razmišljati o budućnosti, o budućnosti svoje djece – poručio je Putin. Tijekom razgovora Putin je ponovio svoje viđenje prema kojem zapadne države koriste Ukrajinu kako bi oslabile Rusiju. Pozvao se na načelo 'podijeli pa vladaj', tvrdeći da se takva politika prema Rusiji provodi stoljećima. – Svi koji ih podržavaju, uključujući i u današnjim okolnostima sukoba s Rusijom, ne čine to u interesu Ukrajine, nego u vlastitom interesu, s ciljem da sve oslabe, raskomadaju i podrede svojoj volji – ustvrdio je ruski predsjednik.
Putin je ponovno kritizirao ukrajinsko vodstvo, optuživši ga za nacionalizam, te iznio tvrdnju da je Ukrajina nakon raspada Sovjetskog Saveza izgubila velik dio svojega industrijskog potencijala. Pritom je zanemario razmjere razaranja prouzročenih ruskom invazijom koja je započela u veljači 2022. godine. Njegove izjave dolaze u trenutku kada se rat približava petoj godišnjici, a ruski raketni napadi i napadi bespilotnim letjelicama nastavljaju pogađati ukrajinske gradove i infrastrukturu. Prema podacima Ujedinjenih naroda, od početka invazije potvrđena je smrt gotovo 18 tisuća ukrajinskih civila, dok ih je gotovo 58 tisuća ranjeno. U razgovoru s Kusturicom Putin se osvrnuo i na ulogu Rusije u svijetu, pravoslavlje te odnos prema zapadnim vrijednostima. Govoreći o povijesnoj ulozi Moskve, pozvao se na staru ideju prema kojoj je ruska prijestolnica nasljednica Rima i Bizanta. – U ruskoj teološkoj i filozofskoj misli stoljećima postoji misao koja glasi: 'Moskva je Treći Rim, četvrtoga neće biti' – rekao je Putin.
Ustvrdio je i da Rusija može predstavljati utočište ljudima koji žele očuvati tradicionalne obiteljske i vjerske vrijednosti. Kao primjer naveo je građane europskih zemalja koji se, prema njegovim riječima, upravo zbog toga odlučuju preseliti u Rusiju. Dodao je da se takva uloga Rusije ne odnosi samo na pravoslavne kršćane nego i na pripadnike drugih religija, među kojima je spomenuo islam, judaizam i budizam. Prema njegovu viđenju, različite vjerske zajednice u Rusiji dijele temeljne tradicionalne vrijednosti. Putin se osvrnuo i na položaj manjina u zapadnim društvima, ustvrdivši da pojedine skupine sve agresivnije ističu svoja prava. Istodobno je tvrdio da Rusija nikoga ne ograničava te da država i Ruska pravoslavna crkva nastoje očuvati tradicionalne i duhovne vrijednosti. – Ništa tu nije novo, sve se to ponavljalo tijekom postojanja čovječanstva. Samo su se sada određene skupine počele ponašati agresivnije i snažnije isticati svoja prava – izjavio je.
Kritizirao je i europske kršćanske crkve, ocijenivši da udaljavanje od tradicionalnih pravila i prilagodba suvremenom društvu slabe njihov utjecaj i popularnost kršćanskih ideja. Govoreći o ruskoj civilizaciji, ustvrdio je da ona, za razliku od drugih velikih civilizacija, nikada nije nastojala prisvajati ili asimilirati druge narode. – Ruska civilizacija nikada nikoga nije prisvajala. Omogućavala je razvoj ruskog naroda, ali i drugih naroda i etničkih skupina koje su bile dio Ruskog Carstva i ruske države – rekao je Putin, istaknuvši očuvanje različitih jezika, religija i tradicija. Putin se osvrnuo i na osobnu vjeru, otkrivši da se svakodnevno moli za svoju zemlju i njezine građane. – Ono što pouzdano znam jest da se svaki dan molim za Rusiju i naše ljude – rekao je.
Prisjetio se i kako ga je majka dala krstiti u tajnosti, bez znanja oca koji je bio član Komunističke partije. Prema njegovim riječima, krstio ga je svećenik Mihail u tadašnjem Lenjingradu, za kojeg je godinama poslije zaključio da je najvjerojatnije bio otac patrijarha Kirila. – Svećenikov sin postao je patrijarh moskovski i cijele Rusije, a dječak iz radničke obitelji kojeg je krstio postao je predsjednik Ruske Federacije. Je li to neko čudo ili što? – upitao je Putin.
Pa na ove koje su Ukrainci pohvatali po vlastitim ulicama i bacili na fron savelikim ce zadovoljstvom otici