Ruska vojska već je godinama u zastoju. Svaki mjesec gubi ljude na bojišnici. Sukob se pretvorio u razorno natjecanje dronova i raketa koje pustoši Ukrajinu, ali nanosi vidljivu štetu i samoj Rusiji, rafinerijama, logistici, čak i skladištima najvećeg ruskog e-trgovca Wildberriesa. Putin ne pokazuje znakove odustajanja. U govoru Ujedinjenoj Rusiji 22. kolovoza odbacio je svaku ideju o kraju rata. "Specijalna vojna operacija se nastavlja. Krenut ćemo samo naprijed", poručio je. Optužio je Ukrajinu da otvara 'Pandorinu kutiju' napadima na rusku energetiku i obećao "uzvratni udarac na najosjetljivije sektore gospodarstva".
Izvori bliski Kremlju kažu da se nakon ljetnog razmatranja čini kako je odluka pala, eskalacija. Jedan dugogodišnji Putinov suradnik tvrdi da je iznenadni dolazak ravnatelja CIA-e Johna Ratcliffea u Moskvu Putin mogao protumačiti kao znak američke slabosti.
Znakovi nervoze vidljivi su diljem saveza. Finska je zatražila švedske avione i brodove za nadzor granice s Rusijom. Njemačka se priprema otvoreno okriviti Moskvu za napad dronom na zračnu luku u Leipzigu 4. kolovoza i najaviti nove sankcije. Rumunjska tvrdi da je 20. kolovoza uništila ruski morski dron usmjeren na platformu za bušenje. Slovačka je 25. kolovoza spriječila podmetanje požara u tvornici dronova. Zapadne obavještajne službe ne vjeruju da Putin želi izravan rat s NATO-om. Strahuju, međutim, od pojačanog hibridnog rata, sabotaža, udara na tvornice u Europi koje rade za Ukrajinu i napada na opskrbne rute.
Unutar same Ukrajine eskalacija uglavnom znači više onoga što Rusija već radi. Rusko ministarstvo obrane 30. kolovoza objavilo je da priprema masovni udar na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Cilj je, prema Kijevu, slomiti volju zemlje zimi. Na kopnu, ruski izvori kažu da je Putin odlučan gurnuti još 300.000 do 400.000 ljudi u rat. Novi val opće mobilizacije ne mora ni proglašavati: prva naredba nikad nije ukinuta. Dodatni ljudi vjerojatno će se skupljati pritiskom na regionalne vlasti, kako bi se nezadovoljstvo držalo daleko od Moskve. Novi sustav regrutacije već se testira u Penzi, piše Economist.
Putinovi javni ciljevi zvuče geopolitički. Njegova prava logika, pišu analitičari i izvori iz elite, bliža je kriminalnom kodeksu režima: nikad ne pokazati slabost. Sustav podnosi nasilje, ali ne oprašta neuspjeh. Završetak rata bez barem minimalnog cilja – preuzimanja cijelog Donbasa, Putin vidi kao osobnu opasnost. Jednom je, prema izvoru iz prve ruke, navodno suradnicima rekao: "Objesit će me." "Scenariji vođeni inercijom nepovoljni su za Kremlj", kaže jedan član elite.
Duboki ukrajinski udari dronovima i internetska ograničenja srušili su privid normalnog života. Levada centar navodi da 57 posto Rusa situaciju opisuje kao „napetu“. Spominju rat, poginule, mobilizaciju, dronove i osjećaj da nema budućnosti. Povjerenje u televizijsku propagandu pada. Mladi na mrežama sve otvorenije zovu na prekid rata. Putinov rejting slabi. Raspoloženje elite splašnjava. Najveći problem, kaže jedan insajder, nije samo gospodarstvo ni zastoj na frontu, nego izgubljeno vrijeme., kakav god bio ishod, skoro pet godina izgleda kao neuspjeh. "Sve je veći osjećaj da je car gol", kaže drugi.
Nijedan od tih problema sam po sebi nije fatalan. Putin ima novac i aparat prisile. Ali percepcija jest. Zato režim može pojačati i unutarnju represiju, ne zato što „unutarnji neprijatelji“ zaista ugrožavaju vlast, nego zato što vlast mora izgledati tvrdo. Ni masovniji udari na ukrajinsku energetiku, ni novi vojnici, ni sabotaže u Europi, ni lov na unutarnje krivce ne rješavaju temeljni problem Kremlja: rat koji ne može dobiti bez cijene koju sustav sve teže nosi, i mir koji predsjednik doživljava kao osobni rizik.
Bez brige rusofili jer prvih pet godina trodnevne spec. operacije su najteže!