Prosvjed održan u Zagrebu pokazao je da pitanje koje je pokrenulo građane može prijeći uobičajene političke podjele i povezati skupine koje se inače teško nalaze na istoj strani. Ocijenio je to sociolog i izvanredni profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Kruno Kardov, analizirajući prosvjed u specijalnoj emisiji N1 televizije.
Kardov smatra da su se organizatori svjesno nastojali odmaknuti od izraženijih političkih poruka, između ostalog i zbog kritika koje su se mogle čuti prije samog okupljanja. 'Držali su se dalje od političkih poruka, vjerojatno zbog kritika koje su pristizale uoči prosvjeda. U svakom slučaju, uspjeli su ujediniti razne političke opcije i premostiti jaz između lokalnog i nacionalnog', rekao je Kardov. Dodao je kako predstavljanje niza lokalnih inicijativa možda nije bilo izvedeno na najučinkovitiji način, ali je poslalo jasnu poruku da problem nadilazi pojedinačne sredine. 'Možda malo manje vješto jer su redali lokalne inicijative, ali su dali do znanja sa svim tim pričama da je riječ o strukturnom i sistemskom problemu na nacionalnoj razini', istaknuo je.
Kardov, koji se u svojem znanstvenom radu bavio i pitanjima zaštite okoliša te djelovanjem institucija na tom području, osvrnuo se i na odnos institucija prema građanima i građanskim inicijativama. Prema njegovoj ocjeni, sudionike prosvjeda okupili su različiti motivi, ali ih povezuje ozbiljnost problema u Lici, kao i šire nezadovoljstvo funkcioniranjem sustava. 'Ovdje su se okupili ljudi iz različitih motiva, koje ujedinjuje ozbiljnost problema u Lici. Kao i cijeli niz nezadovoljstava. Već je konstantno da se Hrvatska nalazi nisko na ljestvici povjerenja u institucije. Mnogi građani smatraju da ne žive u demokraciji, unatoč formalnim procedurama', rekao je.
Smatra kako u hrvatskom društvu postoji značajno nezadovoljstvo, ali istodobno i spremnost građana da se aktiviraju kada prepoznaju pitanje oko kojeg se mogu okupiti. 'Općenito vlada veliko nezadovoljstvo u društvu i imamo veliku spremnost građana da se mobiliziraju, samo je problem tko će to kanalizirati i voditi', kazao je Kardov.
Posebno zanimljivim smatra činjenicu da su se oko istog pitanja povezali politički i društveni krugovi koji se inače nalaze na suprotnim stranama. 'U ovom slučaju se tu dogodio most između desnog i lijevo-liberalnog narativa. Čini mi se da je desnici bio veći problem kako ovo adresirati jer su u pravilu ekoaktiviste proglašavali ekoteroristima. Ili Soroševom sektom, kao Možemo u Zagrebu. A sad se moraju naći na istoj strani', rekao je Kardov te zaključio: 'I to je uspješno izvedeno u ovom slučaju'.