U tjednu smo kada je Donald Trump ponovno postavio eksplozivnu napravu s timerom od pedeset dana, koja ima eksplodirati u obliku novih sankcija na ruske energente, ovoga će puta to biti slučaj i s trećim zemljama koje njima trguju. Sve su intenzivnije europske rasprave o ukidanju uvoza svih inačica energenata ruske provenijencije, s izuzetkom Turskoga toka. Čimbenici su to zbog kojih cijene energenata, uz meteorološke, tehničko-logističke i vanjskopolitičke razloga, bivaju izrazito volatilne.
Ako tome dodamo izrazito žustre rasprave o diverzifikaciji dobavnih pravaca kako jednu ovisnost ne bismo zamijenili ovisnošću o energentima iz drugoga pravca, razumjet ćemo zašto mnogi stručnjaci i analitičari kritiziraju naše velike kompanije, poglavito Inu, glede odsutnosti povećavanja vlastite proizvodnje ugljikovodika. U ovome slučaju plina. Naime, godinama smo, prije svega zbog geoloških razloga, ali i financijskih neisplativosti uslijed cijena nafte na globalnim burzama, referentnima za trošak izvođenja tehničkih radova u procesu proizvodnje, tj. bušenja ugljikovodika, bili svjedocima pada domaće proizvodnje, što je u sigurnosnom smislu, smislu energetske sigurnosti naše zemlje, za mnoge bila zabrinjavajuća pojava. I dok je u vremenima stabilnosti opskrbe plinovodima s istoka ta tema nekako bila izvan fokusa stručne javnosti, od aneksije Krima, preko pune agresije na Ukrajinu, pa i nekih posve domaćih afera, slučaj je postao sve aktualniji te su mnogi zažalili što su s podsmijehom gledali na planove administracije bivšeg ministra Vrdoljaka o ekspanziji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u hrvatskom podmorju, Panoniji i Dinaridima. Sada kada ponovno razmišljamo o tom važnom pitanju, valja se zapitati kome je u interesu odsutnost eksploatacije hrvatskih zaliha plina. Je li to samo birokratska tromost ili nešto dublje? Krenimo redom.
Prilike za veću energetsku sigurnost su na stolu, ali koči ih birokracija
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Događaju se promjene na tržištu rada: Diploma nije jedina ulaznica
Fakultetska diploma sve je manje dovoljna za siguran ulazak na tržište rada. Poslodavci traže ljude koji mogu odmah preuzeti posao pa iskustvo stečeno tijekom studija postaje jedna od najvećih prednosti mladih kandidata
Filip Hrgović izgovorio je rečenicu koja bi trebala ući u sve udžbenike
Dok se cijeli svijet divi i čestita Hrgoviću, nevjerojatno je koliko je onih koji ne odustaju, tvrdeći da nije Hrgović pobijedio - već Itauma izgubio ili pak sam sebe nokautirao?!?
'Ne možemo stvarati na livadama i tražiti milijune za naše talente! Gadi mi se što rade akademijama'
– Dugo smo živjeli od ugleda naše reprezentacije. Ali, veliki klubovi jasno razlikuju kvalitetu nacionalne vrste i snagu domaće lige. Modrić, Gvardiol, Olmo... To su bili igrači koji još uvijek ostavljaju trag na najvišoj razini. Oni mogu donekle otvoriti vrata našim igračima, no ne mogu dokazati da je neki talent spreman za najviši razinu
Netanyahu se nalazi u izbornoj zamci: Pravi fenomen događa se desno od njegova Likuda
Netanyahu se nalazi u zamci, za novu vladu možda će mu trebati Ben-Gvir i Smotrich, ali njihova sve ekstremnija retorika može odbiti umjerene birače
Hvale se ekonomijom, a žene su zaključali i oduzeli im sva prava
Afganistan je jedina država na svijetu u kojoj su djevojčicama sustavno zatvorena vrata srednjoškolskog i visokog obrazovanja, a od žena se zahtijeva pokrivanje tijela i lica