Na prošlotjednoj svečanoj sjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na kojoj su proglašeni novi akademici, predsjednik Velimir Neidhardt govorio je onako kako predsjednici Akademije vole govoriti u takvim prigodama: o tradiciji, identitetu, Strossmayeru i neprekinutom lancu izvrsnosti koji traje još od 1866. godine. A onda je, u istom govoru i s iste govornice, učinio nešto što se s razlogom može nazvati institucionalnim presedanom. Javno je predložio cijeli budući vrh Akademije: Davora Miličića za predsjednika, Darija Vretenara i Mladena Obada Šćitarocija za potpredsjednike te Bojana Jerbića za glavnog tajnika. Drugim riječima, na svečanosti posvećenoj novim članovima predstavio je poželjnog nasljednika i unaprijed složen vrh HAZU-a.
Presedan u Akademiji: Kako je predsjednik HAZU-a svečanu sjednicu pretvorio u predizborni skup
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Na žalost svaki međunarodni kredibilitet te ustanove je nestao početkom devedesetih kada je nacionalizam postao osnovni kriterij