Prepolovljena prodaja stanova u središtu Zagreba, cijene pale 10 posto

Broj nekretnina prodanih u Zagrebu u prvoj polovini 2020. niži je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine otprilike 22%, no analitičari središnje banke taj pad ne smatraju dramatičnim. Unutargodišnja dinamika broja prodanih nekretnina promijenila se 2017. godine uvođenjem programa subvencioniranja stambenih kredita. Velik broj transakcija sada je koncentriran unutar kratkoga vremenskog intervala u kojem su otvorene prijave za subvenciju.

Pandemija i novi trendovi

Tako je i nakon isteka programa subvencioniranja u listopadu 2019. broj transakcija u Zagrebu krajem godine uobičajeno bio u padu. No, za razliku od prethodne dvije godine, pad broja transakcija ovaj put traje dulje, sve do svibnja 2020. godine. Tada se, usporedo s popuštanjem epidemioloških mjera i novim krugom stambenog subvencioniranja, broj transakcija ponovno približava prosjeku zabilježenom u prethodne dvije godine, navode Davor Kunovac i Karlo Kotarac, analitičari središnje banke koji su proučavali kretanje cijena nekretnina u glavnom gradu na osnovi transakcija prijavljenih Poreznoj upravi. Broj prodanih nekretnina u središtu grada Zagreba i posebno u Donjem gradu, gdje su nekretnine oštećene u potresu najgušće raspoređene, u posljednjim se mjesecima prepolovio.

Tijekom svibnja i lipnja cijene prodanih nekretnina u središtu grada Zagreba i Donjem gradu pale su 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kunovac i Kotarac smatraju da smanjenu sklonost kupnji nekretnine u središtu grada ne treba pretežno pripisivati potresu. Broj transakcija počeo je padati i zbog karantene, no analitičari smatraju da je smanjena aktivnost u središtu grada u skladu s povećanom atraktivnošću života izvan središta grada i novim trendovima u načinu života koje je potaknula pandemija, kao što su držanje fizičkog razmaka ili rad od kuće.

Pandemija je, napominju Kunovac i Kotarac, usko vezana uz smanjenu potražnju za turizmom u Zagrebu. Posljedično, manja je i potražnja za nekretninama u središtu grada koje bi imale turističku namjenu dok, istodobno, raste ponuda stanova za dugoročni najam ili kupnju u tom dijelu grada.

Cjenovni bum

Sve to utječe na cijene nekretnina u središnjem dijelu grada, no pritom je potrebno naglasiti da je ukupan broj transakcija u centru Zagreba vrlo malen i stoga nema bitan utjecaj na agregatno kretanje cijena na razini cjelog Zagreba gdje su, zaključno s podacima za lipanj, cijene u daljnjem porastu. Indeksi pokazuju da pad cijena slabi s udaljavanjem od zone s najgušćim oštećenjima od potresa pa tako primjerice za nekretnine koje su do 1000 metara udaljene od zone pogođene potresom cijene nekretnina više ne padaju, već rastu. Cijene nekretnina u Hrvatskoj rastu od 2015. te su do drugog tromjesečja 2020. godine, u odnosu na 2015., porasle 29 posto.

Pritom su cijene u Zagrebu rasle 42%, na Jadranu 26%, a u ostalim dijelovima Hrvatske 13 posto. Cjenovni bum nije zaustavljen ni tijekom pandemije i karantene pa je tako Hrvatska zabilježila snažniji godišnji rast cijena stambenih nekretnina u drugom tromjesečju (8%) u odnosu na prosjek EU27.

VIDEO Kakva je budućnost umirovljenika u Hrvatskoj? Do 2030. svaki četvrti stanovnik će imati više od 65 godina.