Predizborna parada ili novi sustav vrijednosti

Samo dan nakon što je objavljeno da su trojica potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju zbog sumnji na korupciju završila u pritvoru, predsjednik Mesić i premijer Sanader okupili su hrvatske veleposlanike akreditirane u zemljama Europske unije. Bio je to, tvrdi se, redoviti sastanak, ali i  prilika da se transferira informacija o tome kako Hrvatska napokon aktivnije suzbija korupciju.

Upravo je Europska komisija najviše inzistirala na razotkrivanju korupcije, i to one na najvišoj razini.
Zašto je podmitljivost visokih dužnosnika koji su raspolagali državnom imovinom otkrivena baš sada, a ne prije? Sama po sebi nameću se barem tri odgovora. Prvo, za bivše vlasti takva je akcija bila gotovo nemoguća, slično kao i uhićenje Gotovine, jer državne institucije nisu funkcionirale tako da bi se moglo spriječiti curenje informacija.

Trebalo im je  razdoblje sazrijevanja i kadrovskog ekipiranja, tehnička i financijska logistika te nepodijeljena politička podrška. Sad su se stekli svi ti uvjeti, pa i više od toga, uključujući valjda i odgovarajuću ružu vjetrova, te razinu vlage u zraku. Jer, korupcija je toliko narasla, ili barem percepcija o korupciji, da je to već postalo kočnica ukupnoj ekonomiji, a osim toga, približavaju se izbori.

Mesiću je borba protiv korupcije moto ovog mandata, a i Sanader je u rujnu prošle godine, kad su nadležne državne službe dobile nalog prihvatiti se posla na drugačiji način nego dosad, procjenjivao da može samo dobiti. Iz te perspektive, bila je to win-win situacija, u kojoj sve strane dobivaju, pa ipak, kad je nakon operacije Maestro buknula afera tri tenora, stvari su zamalo otišle u drugu stranu, prema rušenju Sanaderove ministarske ekipe.

Dvije opozicijske stranke, HNS i SDP, uvjerene u to da tri potkupljena potpredsjednika Fonda svjedoče o krivnji, ili barem o političkoj odgovornosti ministara u Upravnom odboru Fonda, prvo pokreću medijski pritisak na vladajuće, a onda i saborsko glasovanje o povjerenju Vladi.

Dr. Željko Lovrinčević, stručnjak Ekonomskog instituta Zagreb, uvjeren je da se objašnjenje mora potražiti u stanju nacionalne ekonomije. Prema svim dostupnim podacima, Hrvatska u prvom polugodištu ove godine doseže stopu ekonomskog rasta od 6 posto. Anketna nezaposlenost  prvi će put od postojanja države spasti ispod 10 posto. Kako ti ključni, takozvani čvrsti indikatori idu u prilog vladajućih, opozicija se morala prebaciti na meke indikatore, u koje idu korumpiranost i percepcija o korupciji, nefunkcioniranje javne uprave i druga slična obilježja ekonomije, koje je teže izmjeriti.

- Na tim pokazateljima oporba ima puno veću mogućnost poentirati za sebe nego na čvrstim indikatorima koji idu u prilog vladajućih. Zato će ona i dalje u kampanji inzistirati upravo na tim temama, a ono što Vlada predstavlja kao svoj uspjeh, nastojati pretvoriti u njezin poraz  kaže Željko Lovrinčević.

Politički analitičar Davor Gjenero međutim smatra da je Sanader ovom akcijom već uspio popraviti svoju predizbornu poziciju. Ne iznenađuje ga, kaže, što je Mesić stao iza njega i iza ministara u Upravnom odboru Fonda za privatizaciju.

- To se moglo očekivati s obzirom na Mesićeve stavove i preferencije.

Mesićev je glavni interes konsolidirati državne institucije i izvršne vlasti. Aferu su otkrile Vladine agencije, pa je  logično da se politička odgovornost ministara ne postavlja kao u slučajevima kad aferu otkriju, na primjer, mediji  kaže Gjenero. No on također drži da je Mesić Sanaderu ostavio prostor da kriterij političke odgovornosti ispuni pri sastavljanju izbornih lista, kao i eventualno kad bude ponovno formirao vladu.

Kao što postoje sumnje u domete akcije Maestro, postoji i nada da to neće biti samo još jedna predizborna parada, nego značajniji prilog učvršćivanju drukčijeg sustava vrijednosti od onog kakav je vrijedio dosad. Možda Hrvatska ipak izlazi iz stanja rezigniranosti prema neobjašnjivim slučajevima bogaćenja ljudi čiji je jedini legalni prihod bio onaj od državne plaće.

Jelena Budak, ekonomistica s Ekonomskog instituta koja se bavi upravo antikorupcijskim mjerama kao elementom ekonomske politike, uvjerena je čak da će se rezultati ovakvih akcija, ako budu nastavljene, vrlo brzo odraziti na promjenu percepcije o Hrvatskoj kao zemlji raširene korupcije, pa i na kreditni rejting. A preko toga i na ukupnu ekonomiju.