Odgovorno pod krošnjama

Pravila za izlet kojim čuvamo šumu: I kora banane vraća se u ruksak

Foto: Shutterstock
zeleni korak
Foto: Shutterstock
zeleni korak
Foto: Shutterstock
zeleni korak
20.07.2026.
u 13:16
Zaobilaženjem blata uništava se raslinje uz stazu, a hranjenjem životinja mijenjaju se njihove navike. Donosimo preporuke koje vrijedi usvojiti prije sljedeće šetnje.
Pogledaj originalni članak

Drveće, zemlja, potok, cvijeće i onda među njima opušak i plastična boca. Tužna je istina kako velik broj stanovništva i dalje ne zna kako čuvati okoliš u kojemu uživa vikendima. No, to nije rezervirano samo za nerazgradiv otpad; ostatci hrane koju ostavimo za sobom može privući divlje životinje i naviknuti ih da slijedeći obrok dolazi s mjesta gdje se okupljaju ljudi. Samo zato što je nešto „razgradivo“ ne znači da mu je mjesto pod krošnjama.

Tragove u prirodi ostavljamo i samim kretanjem, ne samo otpadom. Jedan prečac kroz raslinje se možda čini bezazlen, ali ako istim putem nastave ljudi hodati taj isti prečac s vremenom ostane bez biljnog pokrova i izložen ispiranju.

Zato smo pripremili nekoliko savjeta za sljedeći izlet, od toga što spakirati u ruksak do ponašanja na stazi.

Foto: Shutterstock
zeleni korak


Vrećica za otpad dio je opreme

Već pri pakiranju hrane ostavite mjesta i za ono što ćete vraćati kući. Sendvič koji ste spremili u kutiju koju već imate izbaciti će potrebu za folijom, a vodu u metalnu ili staklenu metalnu bocu. Tako ćemo putem imati manje ambalaže koju treba skupljati, dok će posuda nakon obroka poslužiti i za ostatke hrane.

Za ostali otpad treba ponijeti čvrstu vrećicu koja se može zatvoriti. U nju ne ide samo plastična ambalaža već i papirnate te vlažne maramice, uključujući one označene kao biorazgradive. Ako je koš za smeće na odmorištu prisutan, smeće je i dalje bolje odnijeti sa sobom zato što životinje mogu raznijeti iz njega prije nego što stigne služba koja prazni koševe.


Prečaci ostavljaju trag

Zavoj na označenoj stazi može djelovati kao nepotreban obilazak, osobito kada se odredište već nazire kroz stabla, ali se presijecanjem puta gazi raslinje koje štiti tlo. Ponavljaju li posjetitelji isti prečac, nastaje ogoljeni prolaz na kojem je tlo izloženije ispiranju.

Sličan problem nastaje kada se zbog blata hoda uz rub puta. Svaki novi obilazak zahvaća dio okolnog raslinja, pa je bolje ostati na postojećoj stazi dok je njome sigurno prolaziti. Ako je dionica neprohodna, vratite se ili odaberite drugu označenu rutu. Obuća prikladna za teren tako pomaže i da samo zbog želje za suhe noge ne remetimo osjetljivi balans prirode čiji smo samo gost.

Foto: Shutterstock
zeleni korak


Biljke ostaju ondje gdje rastu

Cvijet koji vas je privukao fotografirajte ondje gdje raste, branjem smanjujete mogućnost razmnožavanja biljke, a kada s istog mjesta buket ponese veći broj posjetitelja, ondje se postepeno i smanjuje mogućnost daljnjeg rasta. Jednako treba izbjegavati i rezanje grana te urezivanje inicijala u koru stabala jer se time stvaraju oštećenja koja mogu olakšati razvoj bolesti.

Ako je cilj izleta skupljanje gljiva ili šumskih plodova, prije polaska provjerite uvjete za to područje jer je u većini Hrvatske za to potrebna dozvola jednako kao i za lov i ribolov.


Očistite opremu

Na kraju odmora provjerite prostor ispod klupe i mjesto na kojem su stajali ruksaci. Djeci možete povjeriti da potraže zaboravljeni omot ili čep. Sitni dijelovi ambalaže lako ispadnu pri otvaranju pakiranja, pa vrijedi pogledati i u travu oko mjesta na kojem ste jeli.

Po povratku kući očistite potplate i uklonite biljne ostatke s opreme, osobito prije izleta na drugo područje. Na obući i kotačima bicikla mogu se prenositi sjemenke, zbog čega Leave No Trace, američka neprofitna organizacija za zaštitu prirode, među preporukama navodi redovito čišćenje. Pregledajte utore na potplatima, u kojima se mogu zadržati zemlja i biljni ostaci koje ćete inače prenijeti do početka sljedeće staze.

Foto: Shutterstock
zeleni korak


Životinjama ostavite prostor

Ako ste jedan od klasičnih Zagrepčana koji idu vikendom na Sljeme, šanse su gotovo nula da će te naići na medvjeda ili divlju svinju, no životinja ima i odnos prema tim životinjama ima stroga pravila. Kad se životinja pojavi uz stazu, bila to lisica, vjeverica ili nešto treće, zastanite i promatrajte je s udaljenosti. Približavanje radi fotografije može je prisiliti da pobjegne, nešto osobito štetno ako su joj u blizini mladi. Hranu nemojte nuditi iz ruke niti je ostavljati na mjestu na koje biste životinju željeli privući jer ju tako učite da nema potrebe da sama nalazi hranu.

Na to treba misliti i kada na izlet povedemo psa. Držite ga na povodcu gdje je njegov dolazak dopušten, kako ne bi potrčao za životinjom koju je primijetio prije vas i pokupite njegov izmet i vrećicu odnesite do odgovarajućeg spremnika kako izmet ne bi utjecao na teritorijalnost lokalne populacije divljih životinja. Prijenosni zvučnik ostavite ugašen, a razgovor prilagodite ljudima s kojima hodate, bez dovikivanja kroz šumu. Zapamtite, vi ste posjetitelj, a ne domaćin u prirodi koju obilazite.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr