Potpisan memorandum o suradnji Instituta Max Planck i HAZU

U Zagrebu je jučer gostovao prof. Svante Paabo, laureat Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju za 2022. godinu. Prof. Pääbo Nobela je dobio za pionirski rad na izvlačenju i analizi DNK iz drevnih kostiju, prije svega onih koje pripadaju neandertalcima. No, uistinu je ovo na neki način i naša Nobelova nagrada jer su kosti na proučavanju kojih je prof. Pääbo ostvario svoja najveća otkrića potječu s nalazišta u Vindiji. Tako nije nikakvo čudo da je prof. Pääbo bio jučer dočekan zaista srdačno a njegov posjet nije bio tek simboličan jer je potpisan i jedan vrijedan dokument. S predsjednikom HAZU akademikom Velimirom Neidhardtom potpisati Memorandum o zajedničkoj znanstvenoj suradnji između Max Planck Instituta u Leipzigu i Hrvatske akademije koja će se ostvariti na kolektivnom znanstvenom projektu Recovery and analysis of DNA sequences from hominin fossils and archaeological samples from Croatia. A to je zapravo nastavak suradnje s institutom koji je prof. Pääbo i utemeljio. Sve ovo događa se na 47. Zagrebačkoj školi biološke antropologije „Dr. Hubert Maver“ s temom Paleogenomska rekonstrukcija hrvatske povijesti i zdravlja. Nakon potpisivanja, a prije početka predavanja, Pääbo je uz akademika i upravitelja Antropološkoga centra HAZU-a i predsjednika organizacijskog odbora Škole Marija Šlausa, dobitnik i godišnje nagrade Hrvatskog antropološkog društva, priznanja "Dragutin Gorjanović Kramberger" za iznimna znanstvena ostvarenja i doprinos antropološkoj znanosti u Hrvatskoj. Nagradu im je dodijelio akademik i antropolog, počasni predsjednik organizacijskoga odbora Pavao Rudan, jedan od osnivača Zagrebačke škole biološke antropologije. Poručio je da se Nagrada dodjeljuje znanstvenicima koji su prepoznati "ne samo zbog izvrsnoga znanstvenoga rada, već i zbog doprinosa promociji antropologije van nacionalnih granica". Govornici ovogodišnjega izdanja Škole su Mateja Hajdinjak koja je odlična naša mlada znanstvenica koja radi s prof. Pääbom, Zuzana Hofmanová, Joscha Gretzinger i Kirsten Bos s Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck u Njemačkoj te Ivor Karavanić sa Sveučilišta u Zagrebu.