U povijesti Venecijanskog filmskog festivala nezabilježene 25-minutne ovacije dokumentarnom filmu "NAZA" bile su u Izraelu okidač za histeriju i mržnju usmjerenu na autore Yuvala Abrahama i Rachel Szor. Gideon Levy u kolumni za Haaretz piše da je histerija izazvana filmom "najbolja stvar koja se dogodila izraelskom društvu od 7. listopada 2023.": "Luđačka srdžba usmjerena prema Rachel Szor i Yuvalu Abrahamu pokazuje da su uspjeli dotaknuti samo središte toga gnojnog žarišta. A to boli. Društvo uvjereno u svoju pravednost ne reagira tako na jedan film." Levy zaključuje da je "NAZA" skinula maske: "Gotovo kao jedan čovjek, Izraelci su se okomili na ovaj film i time razotkrili svoje pravo lice." Film "NAZA" Guardianova je produkcija, ali temelji se na istraživanjima mnogo manje redakcije magazina +972 iz Tel Aviva. Yuval Abraham ondje je još u travnju 2024. objavio istraživanje o sustavu kojim izraelska vojska uz pomoć umjetne inteligencije, uz gotovo nikakvu ljudsku provjeru, bira mete u Gazi. Svakovrsni pritisak na Abrahama i Szor ovih je dana silno velik. Njihovo prvo sljedeće pojavljivanje pred publikom, nakon Venecije, bilo je zakazano za 24. rujna na festivalu u San Sebastianu. Redakcija magazina +972 ovih je dana morala biti evakuirana zbog prijetnji i opsade agresivnih prosvjednika koji autore filma i cijelu redakciju optužuju kao nacionalne izdajnike. Međutim, predložili su nam da kontaktiramo zamjenika glavne urednice, koji je spremno pristao na razgovor za Obzor.
Pokrenule se zastrašujuće sile koje neće skoro prestati
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić