Odnosi između SAD-a i Saudijske Arabije nisu više ni bliski ni prijateljski kao što su bili desetljećima. Iako su po nekim pitanjima i dalje saveznici, sve je više točaka oko kojih se razilaze.
Analitičari su uvjereni da polako dolazi kraj 85-godišnje alijanse Bijele kuće i kuće Al-Saudovih i da se stvara nova geopolitička karta Bliskog istoka na kojoj Iran postaje ne samo glavna sila nego, što je još važnije – zemlja partner SAD-a u rješavanju bliskoistočnih sukoba.
Sukob između dva stara partnera isplivao je nedavno kada je američki predsjednik Barack Obama doživio pravo diplomatsko poniženje od saudijskog kralja Salmana. Obamu je u zračnoj luci dočekao običan činovnik, princ Fejsal Al-Saud, guverner Riyada. No taj sukob tinja otkako je saudijski kralj Salman zasjeo na prijestolje prije više od godinu dana. Poznat po svojoj ratnoj retorici i bliskosti vehabijskoj ideologiji, htio je uvući SAD u ratove u Jemenu, a najviše u Siriji. U saudijskim medijima moglo se tako čitati brojne kritike na račun Baracka Obame jer su očekivali agresivniju borbu protiv Bashara Al-Assada i američku vojnu intervenciju. No Obama je to odbio učiniti. Kada je Saudijska Arabija sama htjela izvesti vojnu intervenciju u Siriji, poput one u Jemenu, Washington joj nije dao podršku. Još je jedan problem Iran, odnosno nuklearni dogovor Amerike i zemlje koju Saudijska Arabija smatra izravnim neprijateljem, što Saudijci smatraju zabijanjem noža u leđa.
Cijelo ovo vrijeme vatra je polako tinjala između dvaju bliskih saveznika, SAD-a i Saudijske Arabije. Ali pravi je požar buknuo nakon što je SAD htio objaviti izvješće o istrazi o 11. rujnu i napadu na Ameriku. Taj dio izvješća nikada nije objavljen, ali prema informacijama koje su iscurile u javnost, u njemu su podaci koji govore o povezanosti terorista koji su izvršili napad na SAD i određenih vrlo visokih krugova u saudijskoj kraljevskoj obitelji. Oni su navodno bili izravno povezani s teroristima. Prema izvješću, Al-Qa’idin čovjek Ghassan al-Sharbi, koji je izrađivao bombe i uzimao satove letenja zajedno s nekim od terorista koji su izveli napade 11. rujna, iako on u njima nije sudjelovao, bio je izravno povezan sa saudijskom kraljevskom obitelji. Al-Sharbi je uhićen 2002., a trenutačno se nalazi u Guantanamu. Poznato je da su petnaestorica od 19 otmičara i terorista bili državljani Saudijske Arabije.
Poremetio odnose
– S obzirom na dosadašnje odnose SAD-a i Saudijske Arabije, u kojima su Sjedinjene Države do sada pomagale toj zemlji i održavale njezinu moć u regionalnom trokutu moći između Iraka, Irana i Saudijske Arabije, sada je došlo jedno razdoblje i događaj koji je poprilično poremetio te njihove odnose – kaže stručnjak za geopolitiku profesor Vlatko Cvrtila. Ističe kako je sve kulminiralo objavom izvješća o terorističkom napadu 11. rujna u koji je direktno umiješan uži krug kraljevske obitelji Al-Saud. Nakon toga Saudijci su zaprijetili povlačenjem svojih obveznica u vrijednosti oko 750 milijardi dolara iz američkih banaka, što bi znatno utjecalo na američko gospodarstvo i vrijednost američkog dolara.
Iako su Saudijci bili uvjereni kako će Barack Obama popustiti u svojim stavovima glede rješavanja krize na Bliskom istoku, ni nakon dva sata mučnog razgovora s kraljem Salmanom nije došlo do napretka. Unatoč tome što je iz Bijele kuće izašlo priopćenje kako su dvojica čelnika potvrdila svoje povijesno prijateljstvo i duboko strateško partnerstvo, većina arapskih medija izvijestila je kako se sastanak zapravo pretvorio u žustru raspravu u kojoj je revoltirani Barack Obama ljutito kritizirao kralja Salmana zbog njegove agresivne politike u regiji i kršenja ljudskih prava. Salman je pak stao u zaštitu pravosudnih organa svoje zemlje. Najveći udarac koji je Obama zadao saudijskom kralju i ostalim zemljama Zaljeva jest što se, kako kažu, udaljio iz regije i time dao više prostora njihovu suparniku u regiji Iranu, koji postaje sve dominantniji. Analitičari smatraju da se takvom svojom politikom Obama počeo udaljavati od radikalne vehabijske Saudijske Arabije i okrenuo novu stranicu prema svom dojučerašnjem neprijatelju Iranu.
Profesor Vlatko Cvrtila smatra da su SAD i Iran na pravom putu da kroje novu geopolitičku kartu Bliskog istoka.
– U posljednjih desetak dana pojavio se problem u diplomatskoj komunikaciji između SAD-a i Saudijske Arabije. Odnosi su postali napeti i konfuzni, pogotovo nakon što je SAD polako počeo ukidati sankcije Iranu. Amerikanci su se sve više počeli otvarati prema Iranu i tako je SAD htio biti prva država koja pruža ruku Iranu. I to ne bez razloga: Iran drži ključeve ne samo Sirije nego i drugih sukoba u Jemenu i u Iraku – govori Cvrtila koji smatra da je Irak jedna od strateški najvažnijih zemalja za SAD.
Komunikacija s Iranom
– Irak je sada pod određenim utjecajem Irana s obzirom na šijitsku većinu pa možemo govoriti kako Iran ima povećanu regionalnu moć. Bilo bi nelogično da SAD i dalje inzistira isključivo na suradnji sa Saudijskom Arabijom jer ona ovisi o njihovoj, američkoj moći kako bi bila regionalna sila. Logično je da se SAD okreće onima koji sada njima daju jednu takvu moć, a to je upravo Iran. Bez obzira na to što se događalo u povijesti, ako SAD želi zadržati svoju razinu moći na tom prostoru, on mora imati i druge partnere, ne samo ove tradicionalne. To onda podrazumijeva diplomatsku komunikaciju i suradnju s Iranom. To su činjenice i zasigurno ćemo biti svjedoci kako će se ta suradnja razvijati – kazao je Cvrtila. Naglašava kako se sile ponekad neće potpuno usuglašavati oko nekih interesa, ali će prije svega inzistirati na zajedničkim interesima.
S druge strane Riyad želi da Obami što prije završi mandat nadajući se da će s novim predsjednikom, koji bi bio agresivniji i neprijateljski raspoložen prema Iranu, uspjeti naći zajednički jezik.
– Mislim da dolazak novog američkog predsjednika neće donijeti nikakve promjene glede odnosa sa Saudijskom Arabijom. Bit će još zahlađenih odnosa i teških riječi između dviju zemalja, ali još uvijek su one jako strateški povezane i jedno dulje vrijeme zasigurno se neće događati neki veliki pomaci. Ono što ide u prilog SAD-u jest to što nisu više ovisni o saudijskoj nafti. Kako vrijeme bude odmicalo, tako će i ta povezanost biti manja i ovisi koliko će još SAD imati volje i željeti održavati Saudijsku Arabiju ovako moćnom. Zasigurno neće dopustiti da potpuno oslabi i održavat će do određene granice i dalje te odnose koji će biti neka vrsta garancije u slučaju ponovnog zahlađenja odnosa s Iranom. U tom će slučaju SAD opet igrati na kartu Saudijske Arabije kako bi vršio pritisak na Iran – ističe Cvrtila. Upozorava kako bi obje zemlje mogle tražiti od Amerikanaca da budu jasniji u svojim politikama ravnoteže jer im takva dvostruka politika SAD-a neće uvijek odgovarati.
>>Obama želi intenzivirati borbu protiv ISIL-a uz saveznike iz Zaljeva
>>Obama saudijskom kralju izrazio zabrinutost zbog ljudskih prava