Pobjesnili zbog Merzova ultimatuma, stigao mu odgovor: 'Ovo je ucjena i neću popustiti'

Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da će blokirati sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a ako se države članice ne dogovore o financijskoj pomoći Ukrajini. Neki čelnici to su nazvali ucjenom, pa se na summitu u Dublinu u petak očekuju burni razgovori.

Najoštrije su reagirali čelnici čije zemlje iz proračuna EU-a dobivaju više nego što u njega uplaćuju, a ne žele sudjelovati u novom krugu pomoći Ukrajini. Slovački premijer Robert Fico, poznat po bliskosti s Rusijom, rekao je u Bratislavi da je riječ o 'tipičnoj ucjeni' i da joj neće popustiti. Uz njega je stajao češki premijer Andrej Babiš, čija populistička vlada također odbija sudjelovati u budućem zajmu Ukrajini. Babiš je rekao da ne razumije zašto Merz to govori. U pismu predsjedniku Europskog vijeća Antóniju Costi, u koje je Guardian imao uvid, Merz traži da se u petak razgovara o potrebama Ukrajine. Piše da je potpora Kijevu u zajedničkom vitalnom interesu Europe, ali da pomoć sada nosi samo nekoliko članica. Zajedničku predanost svih država, bez iznimke, postavlja kao uvjet za rasprave o svim drugim financijskim pitanjima. Traži i da sve članice pridonesu stabilnom financiranju Ukrajine od 2028. u okviru novog proračuna.

Kako piše Guardian, EU je prošle godine Ukrajini odobrio zajam od 90 milijardi eura. On je trebao pokriti dvije trećine njezinih vojnih i civilnih troškova za 2026. i 2027. Zbog ruskog bombardiranja troškovi su dodatno porasli, pa Zelenski traži još 70 milijardi eura. EU je obećao pronaći 45 milijardi, a ostatak bi trebali osigurati saveznici poput Velike Britanije i Kanade.

Merz je prošle godine predvodio plan da se za Ukrajinu iskoristi 210 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine. Plan je propao zbog protivljenja koje je predvodila Belgija, gdje se nalazi većina tih sredstava, pa je zajam od 90 milijardi bio rezervno rješenje. Mađarska, Slovačka i Češka nisu sudjelovale u tom zajmu i neće ni u sljedećem. Sada im se pridružila i Bugarska, gdje je u travnju premijer postao Rumen Radev, sklon Moskvi. Spor se prelio u pregovore o proračunu EU-a za razdoblje 2028. do 2034. Njemačka, najveći neto uplatitelj, traži velike rezove i protivi se izdašnom financiranju članica koje ne žele pomagati Ukrajini.

Video