Iza naše najveće energetske kompanije dinamičnih je pola godine - u uvjetima velike neizvjesnosti na globalnom tržištu, INA je još jednom dokazala da se dobro pogođenim investicijama može mirno ploviti i u nemirnim vodama.
Operativna dobit (EBITDA) Ine u prvih šest mjeseci ove godine porasla je na 309 milijuna eura, ponajprije zahvaljujući tri posto većoj proizvodnji nafte i plina te povoljnijim uvjetima na tržištu. Najveći doprinos poslovnim rezultatima dala je djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina koja je ostvarila operativnu dobit od 172 milijuna eura, što je rast od 16 posto. Prosječna dnevna proizvodnja nafte u Hrvatskoj i Egiptu porasla je na gotovo 10.500 barela ili dva posto u odnosu na prvu polovinu 2025., dok je dnevna proizvodnja plina dosegla gotovo 11.000 ekvivalenta barela nafte ili pet posto više nego lani.
Veća proizvodnja nafte i plina rezultat je provedenih ulaganja - uspješno su odrađeni remonti bušotina, u proizvodnju je puštena i jedna nova kod Lipovljana, dok su u proizvodni sustav uvezane i dvije plinske bušotine na Sjevernom Jadranu. Proizvodnja nafte i plina u Egiptu pojačana je novim bušotinama na koncesijama North Bahariya i Ras Qattara te remontima bušotina na koncesiji West Abu Gharadig. Pred najvećim domaćim naftašima je i niz razvojnih projekata. Razradom kampanjom na Jadranu previđa se bušenje pet plinskih bušotina, od čega je prva već dovršena te je u testnoj proizvodnji davala 160.000 kubnih metara plina dnevno. Dodatno, portfelj je pojačan i preuzimanjem istražnog prostora SAVA-07 od kanadskog Vermiliona, a istražni radovi vrijedni gotovo 27 milijuna eura planiraju se i na prostorima SAVA-10/1 i Drava-02/02. Na ta dva prostora već će se ove godine početi snimati 3D seizmika, a nakon interpretacije rezultata planira se bušiti šest istražnih bušotina.
Solidne i stabilne rezultate ostvarila je i djelatnost Rafinerija i marketinga, u sklopu koje se nalazi i Inina maloprodaja. Unatoč ograničenju cijena goriva i izazovnim okolnostima na tržištu, operativna dobit tog dijela poslovanja porasla je na 111 milijuna eura, ponajprije zahvaljujući višim rafinerijskim maržama. U Rafineriji nafte Rijeka radi se kontinuirano i s visokom iskorištenosti kapaciteta, što je ključno za opskrbu gorivima Hrvatske, ali i Slovenije te Bosne i Hercegovine, pogotovo u trećem kvartalu 2026. kada se očekuje najveća potražnja zbog špice turističke sezone.
Marža ne-goriva porasla je 11 posto, što je rezultat ulaganja u stalno širenje asortimana proizvoda te otvaranja novih Fresh Corner lokacija zajedno s INA programom vjernosti koji se približava brojci od pola milijuna aktivnih korisnika.
U prvoj polovini godine INA je u svoje poslovanje uložila 148 milijuna eura, pri čemu je najveći dio tog novca otišao na projekt modernizacije Rafinerije nafte Rijeka. To ulaganje, ukupno vrijedno oko 700 milijuna eura, najveće je pojedinačna investicija u povijesti kompanije i njime je rafinerija dobila novo DCU (delayed coker unit) postrojenje koje će omogućiti veću preradu sirove nafte i širi spektar vrsti nafte koje se mogu prerađivati u Rijeci. Ključan je benefit do 30 posto veća proizvodnja dizela te se pretpostavlja da će rafinerija godišnje proizvoditi i do 400.000 tona više tog goriva. Uz investicije u tradicionalne djelatnosti, INA ulaže i u energetsku tranziciju. U krugu Rafinerije nafte Rijeka do kraja ove godine sagradit će se prvo hrvatsko komercijalno postrojenje za proizvodnju zelenog vodika. Početkom srpnja dovršene su dvije solarne elektrane koje će budući elektrolizator za proizvodnju vodika napajati obnovljivom električnom energijom.