Plenković: Smiješna prosvjedna nota iz Srbije

Premijer Andrej Plenković jutros je, na ulasku na summit Europskog vijeća u Bruxellesu, u izjavi novinarima nazvao “smiješnom” prosvjednu notu koja je Hrvatskoj upućena iz Srbije, a komentirao je i hrvatske uvjete koje Crna Gora treba ispuniti da bi dobila potporu Hrvatske u zatvaranju pregovaračkih poglavlja s Europskom unijom. 

- Pa izgleda smo je dobili - odgovorio je na pitanje novinara je li Hrvatska dobila prosvjednu notu iz Srbije. - Ja sam, moram priznati, dosta iznenađen takvom notom jer mi nije jasno baš kome je upućena. Mislim da je ponovo riječ o nekakvom spinu koji bi trebao poduprijeti tezu da se Hrvatska, valjda kao poluvanjski a poluunutarnji neprijatelj, miješa u politički proces i izbornu utrku u Srbiji, što je potpuni nonsens. A što se tiče prosvjedovanja u vezi pisanja hrvatskih medija, pa ja ne znam što bih tome dodao, u nas su mediji slobodni, koliko se ja sjećam, i ljudi pišu što žele. Srbija ima svoju izbornu kampanju, neka se oni bave sobom, neka se bave svojim građanima, Hrvatska se u to ne miješa niti je to naša tema. Ali imamo vrijednosnih pitanja gdje Srbija treba ići naprijed, a ne da nama šalje smiješne note - rekao je premijer Plenković. Dodao je kako je " ovo, recimo, dobra prilika za udruge novinara u Hrvatskoj da nešto kažu". Kad su ga novinari još jednom pitali o toj noti iz Srbije, premijer je izjavio još i ovo: "Pa dobro, mislim da ne moramo mi previše davati pozornosti tome. Ja sam vidio taj tekst, pokušavam shvatiti što oni misle da smo mi učinili. Sad, ako oni misle da mi orkestriramo što hrvatski mediji pišu, a i nisam primijetio nešto posebno sporno, to je njihova stvar. Ja u to ne mogu ulaziti. Meni to malo djeluje smiješno, da vam pravo kažem". 

Na temu Crne Gore: - Postoji struktura pregovaračkih poglavlja. Među njima dva posebno relevantna: 23 i 31. Poglavlje 23 se odnosi na temeljna ključna pitanja prava i sloboda. A poglavlje 31 se odnosi na onaj dio stečevine koji govori o dobrosusjedskim odnosima. Mi smo sasvim transparentno nabrojili 8 točaka koje su dugi niz godina predmetom neriješenih pitanja, a vezanih za europske vrijednosti, a oko kojih Crna Gora do sada nije napravila iskorak. Podcrtavam konstruktivnu poziciju Hrvatske. Dakle, imate primjer Sjeverne Makedonije koja je 2000. bila ispred Hrvatske u institucionalnom pogledu, a još nisu otvorili pregovore. Postoje dvije države koje su od 2005. do 2026. uzele 21 godinu institucionalnog približavanja Sjeverne Makedonije EU-u. Hrvatska nije zauzela taj pristup. Unatoč teškom razdoblju, mi smo prema Crnoj Gori pristupili vrlo konstruktivno i u tom konstruktivnom procesu smo izdvojili one točke za koje smatramo da ih Crna Gora treba ispuniti jer su dio onoga što oni budućim članstvom u EU trebaju preuzeti kao europske vrijednosti. Tu smo stavili pitanja sporazuma o obeštećenju logoraša. I to na način da reflektira realnosti koje su se dogodile početkom 1990-ih. Stavili smo pitanje koje se odnosi na ploču u logoru Morinj, gdje su hrvatski branitelji bili zatočeni, neki ubijeni, maltretirani i mučeni. S tim u vezi, jedan od ljudi koji je vodio straže tamo dobio je, valjda da mu daju počast nakon što je preminuo, da ima u Kotoru bazen njegovo ime. To su male stvari koje oni mogu riješiti: da se ploča poštuje, da se to ime riješi. Tu su još i pitanja procesuiranja ratnih zločina, podaci o četrnaestero nestalih za kojima tragamo, a Crna Gora bi trebala imati informacije o tome. Tu je zatim i imovinsko-pravno pitanje Hrvata koji žive u Crnoj Gori, gdje oni očekuju poštivanje presuda i restituciju imovine. A jednako tako i posebno važno je pitanje granice. Dakle, granice koja je dio sukcesijskih tema i time je naslonjena i integralni je dio poglavlja 31. Dakle, sve te teme su poznate Crnoj Gori. I predsjedniku i premijeru i ministru. Ministri su zaduženi da pronađu rješenja. Mi želimo da Crna Gora ostvari napredak, ali želimo da se ova pitanja riješe, i sad je trenutak da ih se riješi - poručio je Plenković.