Vlada RH na današnjoj sjednici raspravlja o rebalansu državnog proračuna za 2026. godinu te financijskim projekcijama za 2027. i 2028. godinu. Među važnijim točkama dnevnog reda su i prijedlog Zakona o registru birača, zakonsko uređenje tretmana i smještaja osoba nakon punog izvršenja kazne zatvora te izvješća o provedbi mjera za sprječavanje korupcije u 2025. godini. Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada će, među ostalim, razmatrati i prijedlog uredbe o unutarnjem ustrojstvu Vojno-sigurnosno obavještajne agencije, koji nosi oznaku "vrlo tajno".
Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade osvrnuo se na održani summit MED9 u Splitu, ali i na opće izbore u Bosni i Hercegovini. Posebno je istaknuo izbor Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, ocijenivši da je riječ o dobrom i pravednom ishodu koji bi mogao pridonijeti boljem funkcioniranju institucija susjedne države. "Posebno nam je drago da je gospođa Darijana Filipović izabrana kao članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine s teritorija Federacije, a iz reda hrvatskoga naroda, uz puni politički legitimitet građana Bosne i Hercegovine koji su Hrvati", rekao je Plenković. Dodao je da hrvatska Vlada smatra kako će taj izbor pridonijeti većem međusobnom povjerenju i uvažavanju te potaknuti reformske napore i nastavak europskog puta Bosne i Hercegovine. "Smatramo da je to dobro, pravedno, ispravno i da će na taj način skladnije funkcionirati institucije Bosne i Hercegovine, uz veće međusobno povjerenje, uvažavanje i, naravno, dati zamah svim ostalima za reformske napore i nastavak europskoga puta kojeg Hrvatska snažno zagovara i podržava uz, naravno, zajamčenu punu ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda", poručio je premijer. Izrazio je i očekivanje da će se nakon izbora otvoriti prostor za rješavanje pitanja izbornog zakonodavstva u BiH.
Plenković zadovoljan summitom MED9 u Splitu
Govoreći o summitu čelnika devet sredozemnih članica Europske unije, održanom u Splitu, Plenković ga je ocijenio sadržajnim i kvalitetnim. Istaknuo je da je usvojena Splitska deklaracija, posvećena sigurnosti, održivosti i otpornosti Mediterana, čime je Hrvatska zaključila svoje predsjedanje skupinom MED9. Zahvalio je ministrima i drugim sudionicima koji su sudjelovali u organizaciji, posebno Ministarstvu vanjskih i europskih poslova te domaćinima u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Plenković je naglasio i važnost priprema za nastavak pregovora o višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine, koji će se nastaviti na Europskom vijeću idućeg tjedna. Osvrnuo se i na provedbu Pakta za Sredozemlje, političkog dokumenta Europske komisije za čiju je provedbu zadužena i hrvatska povjerenica Dubravka Šuica. "Drago mi je da je Split ta dva dana bio i središte mediteranske politike, kad je već i središte jadranske Hrvatske", zaključio je premijer.
Predstavljen rebalans proračuna
Vlada na današnjoj sjednici raspravlja o rebalansu državnog proračuna za 2026. godinu, kojim se prihodi povećavaju za 853 milijuna eura, a rashodi za 745 milijuna eura. Premijer Andrej Plenković poručio je da je cilj nastaviti štititi životni standard građana i ulagati u razvoj, uz očuvanje stabilnosti javnih financija. Plenković je na početku sjednice istaknuo da se rebalans donosi u uvjetima globalne neizvjesnosti i pritisaka na cijene energenata. Naglasio je da Vlada nastavlja politiku odgovornog upravljanja javnim financijama, uz istodobno povećanje standarda građana, nastavak investicija i ravnomjeran regionalni razvoj. Prema predstavljenim podacima, prihodi državnog proračuna povećavaju se za 853 milijuna eura, na ukupno 36,6 milijardi eura, dok se rashodi povećavaju za 745 milijuna eura, na 40,6 milijardi eura.
Dodatna sredstva prvenstveno će se usmjeriti na mirovine, socijalne naknade, zdravstvo i obrazovanje te provedbu 11. paketa mjera za zaštitu građana i gospodarstva. Vlada će nastaviti ulagati i u obranu, prometnu infrastrukturu, posebno željeznicu, energetsku obnovu te sanaciju posljedica potresa. Premijer je istaknuo da se rebalansom želi očuvati fiskalna stabilnost. Proračunski deficit opće države trebao bi ostati na 2,9 posto BDP-a, dok bi udio javnog duga trebao pasti s prošlogodišnjih 56,3 na 55,5 posto BDP-a u 2026. godini. Prema očekivanjima Ministarstva financija koja je iznio Plenković, hrvatski bi BDP ove godine prvi put trebao premašiti 100 milijardi eura.
Vlada ponovno intervenira u cijene goriva
Plenković se osvrnuo i na cijene goriva, istaknuvši da Vlada nastavlja ograničavati maloprodajne cijene benzina, dizela i plavog dizela. Prema njegovim riječima, cijene su zbog Vladinih mjera približno 10, 20 odnosno 30 centi niže od tržišnih cijena, a nova odluka očekuje se u ponedjeljak. Dodao je da Vlada prati kretanja na burzama te da je spremna intervenirati smanjenjem trošarina, i ispod europskog minimuma, kako bi gorivo ostalo što pristupačnije građanima i gospodarstvu.
Turizam bilježi rast dolazaka i noćenja
Premijer je iznio i podatke o turističkim rezultatima u prvih devet mjeseci ove godine. Hrvatska je zabilježila 20,1 milijun dolazaka i 104,9 milijuna noćenja, što je rast od dva posto u dolascima i jedan posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Posebno je istaknuo rast na kontinentu, gdje je ostvareno 4,4 milijuna noćenja, te ocijenio da su turistički rezultati dobri.
Novi zakoni u zdravstvu i o smještaju osoba nakon odsluženja kazne
Na dnevnom redu sjednice nalazi se i Zakon o djelatnostima u zdravstvu, koji se donosi nakon 17 godina. Prema Plenkovićevim riječima, njime će se uspostaviti suvremeniji pravni okvir za četiri zdravstvene struke: sanitarne inženjere, radiološke tehnologe, radne terapeute i medicinsko-laboratorijske djelatnosti. Svaka od tih struka trebala bi dobiti vlastitu komoru umjesto dosadašnjeg zajedničkog okvira, uz jasnija pravila za obavljanje djelatnosti. Vlada će raspravljati i o prijedlogu Zakona o tretmanu i smještaju osoba nakon punog izvršenja kazne zatvora. Na dnevnom redu sjednice su i izmjene Zakona o lovstvu. Plenković je istaknuo da je prijedlog pripreman u dijalogu s dionicima te da se odnosi na više od 700 lovačkih društava i oko 70.000 hrvatskih lovaca. Vlada očekuje da će nova zakonska rješenja biti dobro prihvaćena.
Velika Gorica dobiva vlastito urbano područje
Vlada će na sjednici donijeti i odluku o utvrđivanju urbanog područja Velike Gorice, koje će obuhvatiti i Ivanić-Grad te općine Kravarsko, Orle, Pokupsko i Rugvicu. Kako je najavio premijer, za razvoj tog područja predviđena su 33 milijuna eura kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja. Velika Gorica dosad je u tom sustavu bila povezana sa Zagrebom, no Vlada smatra da je osnivanje zasebnog urbanog područja dobro rješenje za oba grada. "Smatrali smo da je dobro i za Zagreb i za Goricu da napravimo ovaj iskorak", rekao je Plenković. Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja namijenjen je poticanju urbanog razvoja, a prema premijerovim riječima, obuhvaća 192 grada i općine u kojima živi gotovo 70 posto stanovništva Hrvatske.