Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na 9. sastanku na vrhu Europske političke zajednice i neformalnom sastanku Europskog vijeća, 12. i 13. studenoga 2026., u Dublinu. Tokom odgovaranja na pitanja od medija, Andrej Plenković komentirao je ostavke članova upravnog vijeća bolnice Jankomir, nakon što je četvero od sedmero članova odstupilo zbog slučaja smrti Kristiana Periša. Odgovarajući na pitanje, ocijenio je da se u kratkom razdoblju dogodila “poprilična evolucija stajališta”. Podsjetio je da su gradske vlasti i članovi upravnog vijeća na početku podržavali ravnateljicu bolnice. "Dakle evolucija stajališta i gradskih vlasti i članova Upravnog vijeća, najprije su podržavali ravnateljicu, pa je ravnateljica dala ostavku pa su je branili pa su onda imali razumijevanja za ostavku" rekao je. Plenković je istaknuo i da su članovi vijeća, koji su donedavno u javnim nastupima govorili drukčije, sada odlučili povući se. Prema njegovu mišljenju, ostavke su posljedica ponašanja bolničkog osoblja koje je nazvao “neprihvatljivim”, a koje je dovelo do smrti Kristiana Periša. Takvo ponašanje, smatra premijer, imalo je posljedice na političkoj i upravnoj razini.
Europu će u pregovorima između Ukrajine i Rusije predstavljati čelnici europskih institucija i pet zemalja, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije i Poljske, rekao je u petak u Dublinu hrvatski premijer Andrej Plenković. “Dogovorili smo se da uz čelnike europskih institucija, zemlje tzv. Formata E5, Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Poljska budu ona jezgra koje će davati doprinos mirovnim naporima u Ukrajini”, rekao je Plenković po završetku neformalnog samita EU-a u Dublinu. Plenković je dodao da je po njemu ta rasprava tko će predstavljati Europu “deplasirana 12 godina nakon ruske agresije”.
“Ono što je bitno jest da imamo jasna načela. Ja sam u svom izlaganju naglasio da je ključna stvar za EU, za Ukrajinu, za načela međunarodnog prava poštovati teritorijalni integritet Ukrajine”, rekao je Plenković. Rekao je da svaki dogovor o primirju mora biti privremenog karaktera, da se onda kada prestanu ratne operacije trebaju poduzimati koraci da se sada okupirani teritorij vrati Ukrajini, u njezin ustavno-pravni poredak. Plenković je rekao da je rasprava o daljnjem financiranju Ukrajine odgođena za sljedeći samit EU-a koji će se za dva tjedna održati u Bruxellesu.
Njemački kancelar Friedrich Merz zaprijetio je blokadom sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna Europske unije (2028. – 2034.) ako sve države članice ne pristanu zajednički sudjelovati u daljnjem financiranju Ukrajine, nakon što su Bugarska, Češka, Mađarska i Slovačka najavile da ne žele u tome sudjelovati. Riječ je o jamstvima europskog proračuna za financiranje potreba ukrajinske države. Europska unija bi za sljedeću godinu trebala osigurati dodatnih 45 milijardi eura. Na pitanje koje je stajalište Zagreba, podržava li stav kancelara Merza, Plenković je rekao da je Hrvatka solidarna s Ukrajinom. “Hrvatska je solidarna s Ukrajinom. Ove zemlje iz nekih svojih razloga u tome ne žele sudjelovati. Naglašavam da tu nema direktnih financijskih obveza za Hrvatsku, već su to sredstva koja idu iz zajedničkog europskog proračuna”, rekao je Plenković. Dodao je da je u ovom trenutku bitno da Hrvatska i dalje ima značajna sredstva koja će dobivati iz europskog proračuna, što je prema zadnjem prijedlogu oko sedam milijardi eura u plusu.
Evolucija vlasti za Banožića? Ne postoji.