Plaće za školstvo i zdravstvo išle bi iz blagajne općine ili županije

Vlada priprema zakon po kojem bi se decentralizirale obveze vezane uz školstvo, zdravstvo i socijalnu skrb, što drugim riječima znači da bi općine i županije morale isplaćivati plaće učiteljima, liječnicima, zaposlenicima socijalne skrbi. Ona općina koja ne bude imala novac potreban za namirenje plaća, morat će svoje ovlasti prepustiti županiji. Ideja je to koju je osmislilo Ministarstvo financija kako bi olakšalo rezanje troškova u javnim službama. Decentralizacija bi, kažu, spriječila neodgovorno zapošljavanje u županijskim bolnicama i školama, a i veće obveze pokazale bi da neke općine jednostavno nemaju financijski kapacitet.

Kontrola troškova

Stvorilo bi se, kažu, sedamdesetak jakih općina i gradova, koji bi bili pod kontrolom 20 jačih županija, a rasteretilo bi se državu plaćanja za tuđe odluke. Po današnjim pravilima, ravnatelj županijske bolnice može zaposliti nekoliko zaposlenika, bez obzira na to što ima brojna dugovanja prema dobavljačima, jer plaće nisu njegova briga, već padaju na teret središnjeg državnog proračuna. Masa plaća je 21,5 milijardi kuna, a kako se procjenjuje da je broj zaposlenih u javnim službama oko 180.000, veći dio spomenutog iznosa morala bi uprihoditi lokalna i regionalna država. Nismo saznali bi li država transferirala sredstva ili bi lokalnoj upravi prepustila neke porezne prihode. Inače, država ima velikih problema s kontrolom troškova za zaposlenike.

Iako je najavljeno da će se uštedjeti dvije milijarde kuna, izvršenje proračuna pokazuje da su troškovi u prvih pet mjeseci zapravo veći nego lani i to za 170 milijuna kuna. Za to su najodgovorniji Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstvo zdravlja.

Pokusni kunići

Ta ministarstva nisu napravila preustroj pa isplaćuju plaće po starim pravilima. A Vlada priprema obračun s agencijama, zavodima, institutima i ostalim državnim tijelima čiji zaposlenici imaju veće plaće nego državni službenici. Analizirano je, saznajemo, 50-ak agencija, a u svakoj se pokazalo da su prosječne plaće veće nego u ministarstvima. Svaki je ministar dobio zadaću da to uskladi, kako se više ne bi događalo da vozač Ustavnog suda ima plaću jednaku načelniku službe ili pak da čistačica u ministarstvu ima plaću 2500 kuna, a domar u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi 4000 kuna.

Visoka stručna sprema različito je plaćena, pri čemu su primanja zaposlenika agencija veća po nekoliko tisuća kuna, ali to nije cilj “uravnilovke” koja se sprema od 1. siječnja 2013. Cilj je izjednačiti plaće za ljude koji obavljaju isti posao, a samo na tome, izračunalo je Ministarstvo financija, mogu se uštedjeti deseci milijuna kuna.

Ljudi s posebnim znanjima bit će zaštićeni, jer postoje kadrovi u agencijama, poput onih u civilnom zrakoplovstvu i sektoru lijekova, koji će zbog svojih specifičnih znanja i dalje imati visoka primanja. Uštede će se postići i centraliziranjem isplate plaća, sustav koji je u testnoj fazi, a pokusni kunići ovog će ljeta biti zaposlenici Ministarstva financija i Ministarstva uprave, kojima će plaću obračunavati i isplaćivati Fina.

Inače, u sustavu radi 3000 ljudi na obračunu plaća, što znači da na svakih 80 ljudi u državnim i javnim službama, radi jedna osoba čiji je posao samo računanje plaća. Tome kraj dolazi 1. siječnja 2013. godine.