Plan HDZ-a je da do 10. listopada prikupi potrebnih 76 ili više potpisa da bi Andrej Plenković tada od predsjednice RH dobio status mandatara, a da se 14. listopada konstituira Sabor i formira nova Vlada.
Koncept lidera
U međuvremenu se pregovori HDZ-a i Mosta zahuktavaju. Most, neslužbeno doznajemo, i dalje inzistira na mjestu predsjednika Sabora, ali i na pet ministarstava te na potpredsjedničkom mjestu u Vladi. U HDZ-u su nam jučer potvrdili da je pozicija šefa Sabora tema o kojoj se pregovora s Mostom, ali nisu htjeli precizirati kolika je uopće vjerojatnost i pod kojim bi uvjetima tu funkciju eventualno prepustili Mostu. Ako bi “paket” koji bi ispregovarali HDZ i Most podrazumijevao da Most dobije mjesto šefa parlamenta, moguće je da bi tu funkciju preuzeo Božo Petrov, čelnik te opcije. Koncept, koji bi odgovarao Mostu, išao bi u smjeru da lideri Mosta i HDZ-a, dviju partnerskih stranaka u Vladi, dijele i dvije ključne funkcije. Dakle, Andrej Plenković bio bi premijer, a Petrov, po toj logici, predsjednik Sabora. Iako HDZ i Most još pregovaraju i ništa još nije konačno dogovoreno, teško je vjerovati da bi im HDZ samo tako prepustio ključnu poziciju u parlamentu. Sabor je postao centar političke moći, s obzirom na to da nijedna od dvije velike stranke više ne može samostalno, ni sa svojim koalicijama, na izborima osvojiti apsolutnu većinu, odnosno 76 mandata. Šef Sabora diktira tempo rada u parlamentu i odlučuje o dnevnom redu sjednica pa određene zakone može “štopati” i držati ih na dnu dnevnog reda ili ih pak može pogurati i brže pustiti u proceduru.
Upravo se u proteklom mandatu Vlade Most uvjerio da neki njihovi prijedlozi zakona nikada nisu došli na dnevni red Sabora. Budući da se nagađa da bi Most želio da Božo Petrov sjedne u fotelju šefa parlamenta, postavlja se pitanje tko bi u tom slučaju bio Mostov potpredsjednik Vlade. Nagađa se i da bi to mogao biti prof. Marinko Škare kojeg je Most nakon prošlih izbora predlagao za nestranačkog premijera. Riječ je o redovitom profesoru na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma. Osim toga, Mosta traži pet ministarstava, i to uprave, pravosuđa, unutarnjih poslova, regionalnog razvoja te energetike i zaštite okoliša. Za HDZ početna su brojka četiri ministarstva, ali s mogućnošću da ih Most dobije pet. Ali onda ovisi kojih. Mostu je Ministarstvo uprave važno jer ga smatra ključnim za promjene.
Najunosniji sektor
Budući da je plan da se iz Ministarstva gospodarstva izdvoji energetika i pripoji zaštiti okoliša, u Mostu priželjkuju da to novo ministarstvo bude u njihovoj kvoti. Osim toga, u HDZ-u doznajemo da Most traži cijelu vertikalu u energetskom sektoru, kao i prije prošlih izbora, što znači da želi nadzor nad najvažnijim energetskim tvrtkama – Ina, Janaf, Plinacro, HEP... Pitanje je hoće li se HDZ biti spreman odreći tog najunosnijeg sektora. Plan je i da se razdvoji Ministarstvo fondova EU i regionalnog razvoja pa da novo Ministarstvo regionalnog razvoja pripadne Mostu, a da se fondovi EU pripoje Ministarstvu financija. Most bi ostao bez Ministarstva poljoprivrede za koje je zainteresirana HDZ-ova slavonska struja i za ministra predlažu prof. Dragu Šubarića.
Nemilosrdni gadovi!!!