Premda se vratio u Rim, papa Lav XIV. svojim je putovanjem u Francusku ostavio trag koji poput mirisa vrhunskog francuskog parfema i dalje lebdi u zraku, pa se jedna za drugom nižu reakcije i analize. Listom pozitivne, dakako. Napose iz katoličkog miljea. No on je otišao, zapravo, u Francusku i progovoriti o temama o kojima današnja Europa sve teže želi razgovarati: o Bogu, kršćanskim korijenima Europe, dostojanstvu čovjeka, granicama slobode i miru... Zato njegovo putovanje od Pariza preko Lourdesa do Metza nije bilo tek još jedan papinski posjet. Bila je to svojevrsna programska prezentacija njegova pontifikata u bližoj i daljoj budućnosti. Lav je jasno poručio kako kršćanstvo nije samo privatna stvar i u sekularnoj Francuskoj podsjetio je da laicitet ne znači protjerivanje vjere iz javnog prostora. Crkva ne traži povratak u prošlost ni političku vlast, ali želi slobodu govoriti o čovjeku, njegovu dostojanstvu, obitelji, siromaštvu, ratu i miru. Sekularno društvo ne mora biti društvo u kojemu vjernici šute i iz kojega moraju biti prognani u katakombe.
Papa u Francuskoj – evanđeoski kvasac za buđenje sekularizirane Europe
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić