Ovrha na špeceraj: Da mi je račun blokiran, doznao sam – u trgovini

Zašto me nitko nije upozorio da će mi račun biti blokiran? Zašto sam to shvatio tek kada sam u dućanu karticom tekućeg računa želio platiti špeceraj?, pitanja su koja sve češće postavljaju naši čitatelji. Problem je u tome što, tvrdi šef laburista Dragutin Lesar, ovrhovoditelji (odvjetnici i javni bilježnici) dužnike vrlo često i ne obavijeste o tome da im prijeti ovrha.

Bez nadzora
– Iako su prema zakonu dužni građanima dostaviti ovršni nalog, oni to često ne učine jer ih nadležno Ministarstvo pravosuđa ne kontrolira. Tako se građanima uskraćuje pravo na prigovor, ali i prilika da tijekom žalbenog roka (osam dana) podmire svoj dug – kaže Lesar. A da bi građani uopće doznali tko im je “sjeo” na račun, moraju otići u Finu i platiti pristojbu od 52 kune! 
Račun vam može ostati u blokadi čak i nakon što se namiri vjerovnik kojemu ste bili dužni! Primjerice, dužni ste dvije tisuće, a na računu imate 6000 kuna. Račun vam se blokira, vjerovnik s računa “skine” dvije tisuće, ostaju vam vaše 4000, ali s njima i dalje ne možete raspolagati.

– Iako bi Fina automatski trebala odblokirati račun nakon što se podmiri dug, građani mi se često žale da to nije tako. Kažu da se s Finom i sa svojom bankom natežu i po nekoliko tjedana, a u međuvremenu posuđuju novac, dok im se ne odblokiraju njihovi računi – kaže Dragutin Lesar. 
Iako se, prema zakonu, pod ovrhom mogu naći maksimalno dvije trećine mjesečnih primanja, građanima se često “sjedne” na kompletan iznos na računu. Štoviše, pod ovrhom završavaju i zakonom zaštićene rodiljske naknade, dječji doplatak, zaštitni dodatak na mirovinu i drugi socijalni transferi. Da bi to izbjegli, građani moraju otvoriti posebne, tzv. zaštićene račune, na koje će im, sve dok ne podmire dugove, sjedati novac od socijalnih transfera i trećina plaće. No zna se dogoditi da građani doznaju da su pod ovrhom tek kada im kompletan iznos na računu bude blokiran.

Ne poštuju ni zastaru
– Tada građani odu do Fine i zatraže otvaranje posebnog računa, ali onaj iznos koji im je već oduzet neće im se naknadno vratiti iako je zakonom zajamčen! – ističe Lesar.

Zanimljiv slučaj pljenidbe dijela plaće prijavila nam je čitateljica Višnja Volović.

– Prijedlog o ovrsi temelji se na događaju iz prosinca 1996., što je u suprotnosti sa zakonom jer je u međuvremenu nastupila zastara – piše u prigovoru koji je V. Volović poslala predsjedniku Općinskog suda u Karlovcu, Saboru, premijerki, Europskom parlamentu... Inače, Diners preko odvjetničkog ureda Hanžeković i Radaković od nje potražuje 26.800 kuna.