Medicinske sestre i tehničari odgovarali su na 90-ak pitanja u četiri cjeline i ocjenjivali uvjete rada, kvalitetu upravljanja, mogućnost edukacije te zadovoljstvo poslom. Istraživanje “Perspektive hrvatskog sestrinstva” je, među ostalim, pokazalo kako su medicinske sestre i tehničari iznimno nezadovoljni prevelikim radnim opterećenjem, zatrpani administrativnim zadacima i nezadovoljni uvjetima rada, fizičkom sigurnošću, plaćom i premorenošću.
Inače, takvo stanje traje već niz godina jer gotovo svaka bolnica ima premalo medicinskih sestara, a na stalne natječaje javlja ih se daleko manje nego što ih se traži - ako se itko i javi. Nadalje, poslodavac osigurava radnu opremu (uniforme i cipele) tek za svaku treću medicinsku sestru, a ujedno se tek svaka treća medicinska sestra osjeća fizički sigurno na svojem poslu. Više od 70 % sestara obavlja zadatke niže i više kvalificiranih zaposlenika, primjerice, rade posao njegovateljice, a tek jedna petina sestara smatra da je njihovo radno opterećenje primjereno. Imajući u vidu sve ove podatke ne čudi da četvrtina anketiranih planira u sljedećih godinu dana promijeniti poslodavca ili profesiju. Još je porazniji podatak da čak 1/3 medicinskih sestara ne bi ponovno odabrala to zanimanje.
Kada su u pitanju uvjeti rada, medicinska sestra u bolnici prosječno dnevno skrbi za 22 pacijenta. Više od jedne trećine bilo je u posljednjih godina dana izloženo nekom obliku diskriminacije. Mnogim medicinskih sestrama poslodavac ne priznaje stupanj obrazovanja koji su stekle. Situacije je najgora kod magistara i magistri sestrinstva gdje samo njih četiri od deset (42 %) ima priznat taj stupanj, dok je situacija značajno bolja kod prvostupnica gdje priznat stupanj obrazovanja ima skoro devet od deset (87 %) sestara. Samo jedna četvrtina ispitanica smatra da ima ravnotežu privatnog i poslovnog života, a više od 80 posto njih osjeća se preumorno nakon posla. Zbog svega ne iznenađuje što samo 14 % medicinskih sestara smatra kako je njihova plaća odgovarajuća za posao koji rade. Komunikacija s ravnateljima je na skali od jedan do pet ocijenjena s 2,6 (školske ocjene od 1 do 5), a kvaliteta upravljanja ustanovama ocijenjena je s 2,4. Nešto je bolja ocjena komunikacije s direktno nadređenim - 3,2 te upravljanje direktno nadređenih - 2,9.
U anketnom istraživanju “Perspektive hrvatskog sestrinstva” sudjelovalo je 3042 medicinskih sestara i tehničara i ono će se provoditi svake tri godine. Cijelu rang listu bolnica prema Indeksu kvalitete upravljanja možete vidjeti na poveznici.