Prema najnovijem istraživanju objavljenom u renomiranom znanstvenom časopisu Nature Medicine, Danska je zemlja u kojoj ljudi stare najsporije. Znanstvenici su zaključili da ta nordijska država nudi najpovoljnije uvjete za usporeno biološko starenje – zahvaljujući kvalitetnom okolišu, društvenim prilikama i političkoj stabilnosti. U studiji je analizirano više od 160.000 osoba iz 40 zemalja, s ciljem usporedbe različitih čimbenika koji utječu na proces starenja diljem svijeta.
Za procjenu su koristili napredni alat temeljen na umjetnoj inteligenciji, poznat kao biobehavioural age gap. Ovaj alat uspoređuje nečiju stvarnu kronološku dob s procijenjenom biološkom dobi, uzimajući u obzir životne uvjete i rizike kojima je osoba izložena. Primjerice, ako imate 50 godina, a model sugerira da vam je tijelo biološki staro 55, to znači da starite ubrzano – s razlikom od pet godina. Istraživanje je obuhvatilo četiri kontinenta – Afriku, Aziju, Europu i Južnu Ameriku – a rezultati pokazuju da europski građani, u prosjeku, stare najzdravije. Nasuprot tome, ubrzano starenje učestalije je u zemljama s nižim prihodima.
- Ovo istraživanje mijenja način na koji promatramo starenje – ono nije isključivo biološki proces, već je duboko povezano s društvenim i političkim uvjetima. Mjesto i način života mogu snažno ubrzati ili usporiti starenje - izjavio je dr. Morten Scheibye-Knudsen s Kopenhaškog sveučilišta, stručnjak za starenje koji nije izravno sudjelovao u samoj studiji, piše Science Focus.
Najizraženije ubrzano starenje zabilježeno je u Egiptu, gdje su ljudi u prosjeku biološki stariji za gotovo pet godina nego što to pokazuje njihova stvarna dob. Slična situacija opažena je i u Južnoafričkoj Republici te dijelovima Južne Amerike. U Europi, ubrzano starenje najviše se primjećuje u istočnim i južnim državama. S druge strane, Danska se istaknula kao zemlja s najsporijim starenjem – tamo su ispitanici u prosjeku biološki mlađi za 2,35 godina u odnosu na svoju stvarnu dob. Slijede je Nizozemska i Finska.
Istraživači ističu da presudnu ulogu imaju okolišni faktori poput kvalitete zraka, ali i društveni – ravnopravnost spolova te socijalno i gospodarsko okruženje. Posebno zanimljivo, pokazalo se da politički uvjeti – poput slobodnih izbora, funkcionalnih institucija i povjerenja u vlast – također imaju velik utjecaj na proces starenja.
- Još uvijek nije posve jasno zašto politika toliko snažno utječe na starenje - kaže dr. Scheibye-Knudsen. - Jedna od pretpostavki je da kronični stres, uzrokovan nesigurnošću i nejednakim pristupom zdravstvu, igra ključnu ulogu.
Studija je dodatno pokazala da su osobe koje ubrzano stare osam puta sklonije problemima s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti, te četiri puta češće doživljavaju pad kognitivnih sposobnosti. Iako se radi o povezanostima, a ne izravnim uzrocima, stručnjaci naglašavaju važnost ulaganja u zdravstvo i obrazovanje kao ključne čimbenike za zdravije starenje populacije.
- Negativni uvjeti imaju jači učinak nego zaštitni faktori, a osobe iz siromašnijih zemalja znatno brže stare, bez obzira na vlastiti društveni status - zaključuje dr. Scheibye-Knudsen te dodaje: Ovi rezultati snažan su argument za razvoj univerzalnih sustava zdravstvene i socijalne zaštite – kao temelja zdravijeg društva.