ZDRAVSTVO U RURALNIM I OTOČNIM REGIJAMA

Otočnom pedijatru nude bonus od 2000 eura mjesečno

Foto: Pixabay
Otočnom pedijatru nude bonus od 2000 eura mjesečno
18.10.2026.
u 16:38
Ministrica zdravstva Irena Hrstić priznaje da je interes za pedijatrijsku specijalizaciju trenutačno nešto manji, čemu vjerojatno pridonosi i činjenica da je to najdulji program specijalizacije, dulji i od neurokirurgije – traje pet godina plus dvije godine subspecijalizacije
Pogledaj originalni članak

Kako bi privukao pedijatra na otok, Grad Novalja ponudit će liječniku koji prihvati posao mjesečni dodatak od 2000 eura neto, povrh redovite plaće. Dom zdravlja prethodno je uložio 85.000 eura u specijalizaciju liječnice iz pedijatrije. Međutim, nakon što je završila petogodišnju specijalizaciju, zakonskim izmjenama ukinuta je obveza liječnika da u ustanovi koja mu je financirala školovanje ostane raditi onoliko godina koliko je trajala specijalizacija. Pedijatrica je potom otišla u Zagreb, a otok ostao bez pedijatrijske skrbi. Ispričao je to novaljski gradonačelnik Ivan Dabo na 3. Kongresu o zdravstvu u ruralnim i otočnim regijama, koji se u organizaciji Doma zdravlja Ličko-senjske županije i Udruge poslodavaca u zdravstvu ovog vikenda održava u Novalji.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić priznaje da je interes za pedijatrijsku specijalizaciju trenutačno nešto manji, čemu vjerojatno pridonosi i činjenica da je to najdulji program specijalizacije, dulji i od neurokirurgije – traje pet godina plus dvije godine subspecijalizacije. – Ministarstvo zdravstva radi na izmjenama programa specijalizacija, a prijedloge za njihove korekcije prvo je dostavilo Pedijatrijsko društvo – najavila je ministrica. S obzirom na nedovoljnu popunjenost mreže javne zdravstvene službe na otocima, kazala je da lokalni menadžment odnosno lokalna samouprava na to treba staviti fokus. – Očekujem da imaju zahtjeve za specijalizacijama, ali ih nemaju – upozorila je ministrica. Najavila je i uvođenje modela kojima bi se spriječili odlasci liječnika iz ustanova koje su im financirale specijalizaciju, što je postalo učestala praksa nakon ukidanja obveze višegodišnjeg ostanka u matičnoj ustanovi. Ministarstvo zdravstva radi na tim modelima, rekla je Hrstić, a alternativa nepostojanju obveze ostanka jest privlačenje specijalista na otoke. Geografska udaljenost ne smije značiti udaljenost od zdravstvene skrbi, zaključila je ministrica.

Prema podacima, nijedan otok Zadarske, Ličko-senjske i Šibensko-kninske županije nema pedijatrijsku skrb. Otoci Dubrovačko-neretvanske županije imaju jednog pedijatra od predviđena dva, dok mreža u Primorsko-goranskoj ima sva tri predviđena pedijatrijska otočna pedijatra. Primarnog ginekologa nemaju ni Pag ni šibenski otoci. Na otocima Primorsko-goranske županije radi 22 od predviđenih 25 liječnika obiteljske medicine, na zadarskim otocima popunjeno je 17 od 18 predviđenih mjesta, dok na dubrovačko-neretvanskim otocima radi 29 od planiranih 30 obiteljskih liječnika. Zanimljivo je da na otocima Splitsko-dalmatinske županije imaju čak jedan tim viška u odnosu na predviđenih 26. Primarna dentalna zdravstvena zaštita također je dobro zastupljena.

Kad je riječ o hitnoj medicinskoj pomoći na otocima, jedino šibenski otoci nemaju nijedan T1 tim (s liječnikom), a nemaju ni sanitet. Irena Hrstić najavila je da će uskoro u javno savjetovanje biti upućen prijedlog reorganizacije hitne medicinske službe, pri čemu će lokalne vlasti moći predlagati lokacije na kojima će biti smješteni timovi hitne pomoći. O tome koliko je pedijatrijska skrb važna za Novalju, dovoljno govori podatak kako je to jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji bilježi demografski rast, i to od 17% u posljednjih pet godina. Ono što je zajedničko svim manjim mjestima, a otocima posebice, nedostatak je zdravstvenih radnika, prometna izoliranost i višestruko povećanje broja stanovnika tijekom turističke sezone, što uvelike otežava organizaciju zdravstvene zaštite na otocima. U tom su smjeru išle i ovogodišnje izmjene Zakona o otocima. Jedna od aktivnosti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU bit će sufinanciranje poticaja i stimulacija za privlačenje zdravstvenih djelatnika na otoke, a javni poziv otočnim jedinicama lokalne samouprave očekuje se početkom sljedeće godine. Prema riječima Veljka Radića, ravnatelja Uprave za otoke, sufinancirat će se do 95% iznosa za pučinske otoke (Vis, Lastovo, Dugi otok) i do 85% iznosa ostalim nastanjenim otocima (npr. zadarskim ili dubrovačkim otocima), uključujući i poluotok Pelješac. Prvi javni poziv početkom godine bio je namijenjen infrastrukturnim projektima u zdravstvu pa će prvih dvanaest projekata, u vrijednosti nešto višoj od 860 tisuća eura, biti gotovi do kraja godine. Riječ je o ulaganjima u stambene jedinice za liječnike na otocima, objekte za ambulante i sl.

Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS
Foto: REUTERS

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.