Probacijska služba provela je u prošloj godini 742 predmeta rada za opće dobro, a osobe uključene u probaciju ukupno su odradile 321.133 sata. U većini presuda, u gotovo 83 posto slučajeva, rad za opće dobro izrečen je kao zamjena za kaznu zatvora dulju od šest mjeseci. Rad za opće dobro sud izriče kao zamjenu za kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili zamjenu za novčanu kaznu, ili kao obveza koju državni odvjetnik može izreći okrivljeniku ako je uvjetno odgodio ili odustao od kaznenog progona. Na temelju pravomoćnih sudskih presuda tijekom prošle godine probacijski uredi zaprimili su 674 nova predmeta rada za opće dobro. Najveći broj predmeta zaprimili su u ured Zagreb I, njih 155 ili 23 posto, te ured Varaždin s 92 predmeta ili 13,6 posto. Osuđenici su ga odrađivali u bolnicama, ustanovama za psihički bolesne osobe, domovima za starije i nemoćne, školama, vrtićima, muzejima, knjižnicama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima, komunalnim poduzećima, tijelima javne vlasti...
Rad za opće dobro, prema izvješću Probacijske službe koje je nedavno prihvaćeno na sjednici Vlade, u 2025. godini najčešće je izrican za kaznena djela krađa, zatim za prijetnje i za kaznena djela protiv javnog reda, kao što su primjerice protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Hrvatskoj. Probacijska služba zaprimila je i ukupno 111 presuda kojima je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana i 41 rješenje državnog odvjetnika kojima je izrečena obveza psihosocijalne terapije. Provodi se u sklopu programa "Možeš i drugačije" za rodno uvjetovano nasilje i "Korak u promjenu" za ostale vrste nasilja. "Premda uglavnom postoje institucionalni kapaciteti da se ova mjera provede, i svaki se predmet nastoji izvršiti, ipak je provedenost oko 60 posto", navodi se u izvješću.
Razlozi zašto se mjera ne provodi u potpunosti su različiti, od toga ga dio osuđenika zbog alkoholizma i psihičke bolesti nisu podobni za uključivanje u programe otklanjanja nasilničkog ponašanja koji se provode u probaciji, do toga da je dio njih nedostupan probacijskoj službi. Osim toga, neki započnu, a ne završe program, a neki žive u područjima koja su slabo povezana sa sjedištem probacijskog ureda ili lokacijom vanjskog provoditelja gdje se mjera može provesti. U probacijskim uredima Bjelovar, Dubrovnik, Osijek, Požega, Pula, Rijeka, Sisak, Split, Varaždin, Zadar, Zagreb I i Zagreb II postoje stručnjaci educirani za provođenje psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja, a nisu bili pokriveni Gospić i Vukovar. Kako je najavljeno, u predstojećem razdoblju planira se razvoj novih modaliteta izvršavanja probacijskih poslova, unaprjeđenje tretmanskog rada s osuđenicima, uvođenje novih tehnologija u rad službe i kontinuirano jačanje profesionalnih kompetencija probacijskih službenika.