Izgradnja nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i danas je, čak trideset godina nakon položenog kamena temeljca, kamen spoticanja na mostarskoj političkoj sceni, "vruća" društvena i politička tema koja je, u međuvremenu, dobila i vjersku dimenziju. Iako je riječ o zgradi koja će biti dom kulturnim i umjetničkim događanjima koji povezuju ljude i narode, zabrinjavajuće zvuči činjenica da ta tema tolike godine zapravo služi za politička prepucavanja i unošenje razdora u hrvatsko-bošnjačke odnose u Mostaru.
Podsjetimo, HNK Mostar ustanovljen je 1994. godine kao prvo i jedino profesionalno kazalište hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, dok je kamen temeljac za novu zgradu položen 30. siječnja 1996. godine. – Određeni bošnjački društveni i politički akteri u Mostaru i Bosni Hercegovini nisu se mogli pomiriti s činjenicom da Hrvati kao ustavotvoran i državotvoran narod u BiH imaju pravo osnivati i graditi vlastite nacionalne kulturne ustanove. Bio je to glavni razlog njihova osporavanja i kasnijih pokušaja zaustavljanja gradnje nove kazališne zgrade. Povodi, okolnosti i akteri su se mijenjali, ali osnovni je motiv osporavanja do danas ostao isti – kazao nam je Ivan Vukoja, ravnatelj HNK Mostar.
Optužili Hrvate da grade kazalište na 'muslimanskim kostima', šef HNK: 'Muftijina fetva je napad na ustavni poredak u BiH'
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
bosanski muslimani polako ali sigurnao idu prema palestinskom scenariju... sa jedne strane ljuti srba a sa druge hrvati samo još fali ograda...