Jedna višečlana obitelj hrvatskih državljana evakuiranih iz Gaze zatražila je da im se oprosti dug prema državi kojoj moraju vratiti posuđeni novac za dolazak u Hrvatsku, odnosno za zrakoplovne karte iz Kaira do Zagreba, a cifra se penje i na više od 7000 eura. S obzirom na njihove materijalne prilike, što su naveli u molbi, dug će im biti oprošten, doznajemo iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Ta opcija - zamolba za oprostom ili odgodom - dostupna je svim ostalim evakuiranim iz Gaze, ali i drugim hrvatskim građanima koji prime novac kao vrstu konzularne pomoći, ako zadovolje uvjete.
ZBOG MATERIJALNE SITUACIJE
Odobren zahtjev: Hrvatska oprostila 7000 eura duga evakuiranima iz Gaze
Jedna višečlana obitelj zatražila je da zbog financijske situacije ne vrati novac za karte iz Kaira do Zagreba. Država ne naplaćuje troškove evakuacije, ali kad dođu na sigurno, u ovom slučaju u Egipat, građani troškove dalje snose sami
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Plati im da ostanu tamo gdje su bili dosad.