Odluka je sada na SDA, HDZ dostavio rješenja za jednakopravnost Hrvata

HDZ BiH dostavio je Stranci demokratske akcije (SDA) prijedloge, oko kojih traju razgovori iza zatvorenih vrata, o izmjenama Izbornog zakona oko izbora izaslanika u Dom naroda, članova Predsjedništva BiH i grada Mostara, čime bi se riješilo pitanje nadglasavanja Hrvata i problema koji su nastali u nekoliko navrata izborom nelegalnih i nelegitimnih vlasti i predstavnika od bošnjačkih stranaka.

Konstitutivni model

Tri modela HDZ je predložio za razgovore SDA-u oko izbora članova bh. Predsjedništva, što pak ne bi uključivalo izmjene Ustava BiH, a jedan model oko načina biranja izaslanika za Dom naroda, te jedan prijedlog oko izbora vijećnika u gradu Mostaru, što su također odredbe Izbornog zakona BiH osporene od Ustavnog suda BiH. HDZ BiH je u svojim prijedlozima oko izbora članova bh. Predsjedništva pošao od preambule Ustav BiH po kojoj ‘slijedi da je ustavotvorac označio konstitutivne narode Bošnjake, Srbe i Hrvate kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava kao konstitutivnih naroda, uz podvlačenje ovoga termina. Zbog toga su ovaj model i označili konstitutivnim modelom, a u suštini bi se Hrvat i Bošnjak birali iz Federacije s dviju odvojenih listi, ali bi se osiguralo da ih biraju predstavnici njihova naroda, i to tako kako su se izjasnili na posljednjem popisu.


“Svaki birač dobiva listu na kojoj se nalaze kandidati iz naroda kojemu on pripada sukladno izjašnjavanju birača na posljednjem popisu”, stoji u prijedlogu, dok pak svi oni koji pripadaju manjinama mogu glasovati za jednoga od kandidata s ove dvije liste. Time bi se najizravnije osigurao legitimitet hrvatskog, odnosno bošnjačkog člana bh. Predsjedništva, dok bi se srpski član državnog vrha birao s područja Republike Srpske, što je prijedlog koji vrijedi i za druga dva modela, ali i sadašnja rješenja. Drugi model je razrađen tako da su određena tri izborna područja s oznakama A, B, C, ovisno o tome jesu li u njima Hrvati ili Bošnjaci dvotrećinska većina.

Bošnjački član Predsjedništva BiH postao bi onaj kandidat koji bi pobijedio u području A koje čine Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Ilijaš... te izborno područje C koje čine općine s podjednakim brojem stanovnika dva naroda, Mostar, Stolac, Travnik ... Hrvatski bi pak član državnog vrha postao onaj kandidat koji bi pobijedio u području B u koje spadaju Široki Brijeg, Ljubuški, Orašje ... zajedno s područjem kojemu je na čelu Mostar. Ovaj bi prijedlog mogao formalno zadovoljiti i presudu u slučaju “Sejdić - Finci” čak uz uvjet da postoji dvotrećinska suglasnost za izmjenu odredbi Ustava gdje bi se brisali i navodi o tri nacionalna člana državnog vrha.

Pobjeda po županijama

Treći model za izbor članova Predsjedništva je pak županijski, po kojemu hrvatski član bh. Predsjedništva postaje kandidat koji je pobijedio na razini FBiH uz uvjet da je pobijedio u najmanje dvije ili na kraju u jednoj većinskoj hrvatskoj županiji. Identično je i s bošnjačkim članom državnog vrha. Predlagatelji iz HDZ-a za izmjene načina izbora izaslanika za Dom naroda su, sukladno presudi u slučaju apelacije Bože Ljubića, proporcionalno broju Hrvata i Bošnjaka dodijelili mandate pojedinim županijama.

Tako se Hrvati ne bi birali iz županija u Sarajevu, Bihaću, Goraždu, a mandati bi se preselili tamo gdje Hrvati žive. Radi se o tzv. dioničkom modelu po kojemu je točno izračunato koliko Hrvata gdje živi i na temelju toga su distribuirani mandati. Prijedlozi za grad Mostar odnose se na uravnoteženje broja vijećnika, što je i tražio Ustavni sud, a podrazumijevaju uz pet izbornih područja uvođenje i kompenzacijske liste.