Veliki požar između Ložišća i Milne na Braču u ponedjeljak do podneva stavljen je pod nadzor, nakon prve mirnije noći od izbijanja vatre. Tijekom noći na požarištu su dežurala 223 vatrogasca sa 69 vozila, dok je tijekom nedjelje bilo angažirano 235 vatrogasaca sa 68 vozila. Vatrogasci su nastavili sanirati rubove požarišta, čija se duljina procjenjuje na 35 do 40 kilometara.
U najtežoj noći sa subote na nedjelju kada se vatra proširila prema Milni, uvalama Duboka i Osibova i turističkom resortu Gava, s ugroženog područja evakuirano je oko 700 stanovnika i turista, većinom morskim putem. Dvije osobe su ozlijeđene i upućene u KBC Split. Starija žena koja je pri evakuaciji pala s broda bila je u teškom stanju, ali je naknadno stabilizirana, dok se druga osoba nagutala dima. Među vatrogascima na ovom požaru nema ozlijeđenih.
Požar je izbio u četvrtak 10. rujn nešto iza 22 sata na području Ložišća. Prema informacijama vatrogasaca, najvjerojatniji uzrok je udar groma, ali konačan uzrok još nije službeno utvrđen. Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković opisao je i neobičan razvoj požara: vatru su u jednom trenutku uspjeli staviti pod kontrolu, zatim je kiša zahvatila Split i velik dio Brača, ali nije pala upravo na požarište. Nakon toga zapuhala je jaka bura, zračne snage zbog vjetra više nisu mogle djelovati i požar se ponovno razbuktao.
Prema procjeni objavljenoj u nedjelju navečer, na požarištu Ložišća–Milna izgorjelo je oko 4500 hektara. To je procjena koju koristimo i za izračune u ovom tekstu. Brač ima oko 39.544 hektara, što znači da je vatra zahvatila oko 11,4 posto cijelog otoka – više od jedne devetine njegove površine.
Brač takav požar već pamti. U srpnju 2011. u požaru koji je krenuo na južnoj strani otoka izgorjelo je oko 5600 hektara borove šume, makije, maslinika, vinograda i drugog raslinja. Tada je izgorjelo više od 14 posto otoka. Aktualni požar tako je već među najvećim požarima koji su pogodili Brač posljednjih desetljeća i po opožarenoj se površini približio velikom požaru iz 2011.
Godine u kojima je Hrvatska najviše gorjela
Rekordna je 2017., kada je prema evidenciji vatrogasnog sustava u Hrvatskoj evidentirano oko 102.300 hektara opožarene površine. Ta je godina ostala zapamćena i po velikom splitskom požaru koji se proširio iz zaleđa prema Srinjinama, Sitnom, Žrnovnici i samom Splitu. Vatra je stigla do rubnih dijelova grada, a u gašenju su sudjelovale stotine vatrogasaca i pripadnika drugih službi.
Druga najteža godina bila je 2012. s oko 80.264 hektara. Nije je obilježio samo jedan veliki događaj nego velik broj požara i izrazito suha sezona. Slijedi 2000. sa 68.171 hektarom, zatim 2022. sa 62.544 hektara te 2011. s 50.018 hektara. Godina 2022. posebno se pamti po požaru između Vodica, Zatona i Rasline. Izgorjelo je oko 3300 hektara šume, makije, niskog raslinja i poljoprivrednih površina. Potpuno je izgorjelo 14 obiteljskih kuća, sedam gospodarskih objekata, šest brodica, tri automobila i bager. U gašenju je sudjelovalo oko 370 vatrogasaca sa 107 vozila.
U pet najgorih godina ulazi i 2011., kada je samo na Braču izgorjelo oko 5600 hektara. Odmah iza njih je 2007. s 46.894 hektara, a 2020. s 40.132 hektara. Kada se dostupni podaci za razdoblje od 1991. do kraja 2025. zbroje, dobiva se 828.892 hektara. Kada se tome dodaju trenutačno poznati podaci za razdoblje od 1. siječnja do 14. rujna od oko 23.300 hektara, ukupni zbroj za razdoblje od 1991. do danas raste na približno 852.200 hektara evidentirane opožarene površine, odnosno oko 8520 četvornih kilometara.
U starijem dijelu evidencije podaci se pretežno odnose na požare šuma i šumskog zemljišta, dok novije statistike vatrogasnog sustava obuhvaćaju šire kategorije požara raslinja. Mijenjali su se i način evidentiranja te dostupnost podataka. Ni broj za 2026. nije konačan godišnji podatak jer je HVZ objavila evidenciju do 10. kolovoza, a kojoj smo dodali javno objavljene opožarene površine većih požara do danas. Zato ovogodišnjih oko 23.300 hektara predstavlja najmanje poznatu evidentiranu površinu, a ne konačan godišnji rezultat.
Od 91. izgorjela dva i po veća površina svih hrvatskih otoka
Dalmacija zauzima oko 11.960 četvornih kilometara, pa je zbroj evidentiranih opožarenih površina od 1991. do danas jednak površini većoj od 71 posto Dalmacije. Isti zbroj nešto je veći od površine tri Istarske županije, više od dva i pol puta veći od ukupne površine svih hrvatskih otoka, otočića, hridi i grebena zajedno te odgovara površini od gotovo dvije Splitsko-dalmatinske županije.
Te usporedbe ne znače da je u Hrvatskoj nestalo 852 tisuće različitih hektara zemlje niti da je izgorjelo 71 posto Dalmacije. Iste površine tijekom razdoblja od 1991. do 2026. mogle su gorjeti više puta. Riječ je o zbroju evidentiranih opožarenih površina kroz godine. Ove godine već je izgorjelo oko 2,8 puta više nego tijekom cijele 2025. Hrvatska vatrogasna zajednica evidentirala je 3897 požara raslinja i 9646 hektara opožarene površine. U istom razdoblju 2025. evidentirano je 5510 hektara, pa je ove godine opožarena površina oko 75 posto veća nego u istom razdoblju prethodne godine.
Kod Omiša i Lokve Rogoznice u kolovozu je izgorjelo oko 1000 hektara. Jedna osoba je poginula, 43 su ozlijeđene, među njima i trojica vatrogasaca, a oko 2500 ljudi bilo je evakuirano. Požar se uz jak vjetar protegnuo na području dugom oko 23 kilometra. Na Dinari je požar koji je u kolovozu iz Bosne i Hercegovine prešao na hrvatsku stranu zahvatio oko 6000 hektara trave, niskog raslinja i šume. Gorjelo je gotovo dva tjedna, a u gašenju su sudjelovali vatrogasci, Hrvatska vojska, kanaderi i Air Tractori.
Na Pelješcu je u kolovozu izgorjelo oko 500 hektara, na Dugom otoku 300, kod Pučišća na Braču 292, kod Ninskih Stanova 120, a kod Primoštena 100 hektara. Požar koji je iz Bosne i Hercegovine danima prelazio prema Konavlima ugašen je 1. rujna nakon što je na hrvatskoj strani zahvatio 649 hektara. Kad se na službenih 9646 hektara do 10. kolovoza pribroje javno objavljene površine tih i drugih požara do 14. rujna, poznati zbroj za 2026. iznosi najmanje oko 23.300 hektara.
Klima ne pali vatru, ali povećava opožarenu površinu
Ljeto 2026. bilo je ekstremno toplo u gotovo cijeloj Hrvatskoj. DHMZ je ovog ljeta bilježio odstupanja srednje temperature od približno 1,8 do 3,3 stupnja iznad prosjeka razdoblja 1991.–2020. Posebno je pogođena Dalmacija. Na Split-Marjanu u kolovozu 2026. palo je samo 0,8 milimetara kiše, a u Makarskoj 0,1 milimetar. Na tim postajama zabilježeno je oko 40 uzastopnih suhih dana. Takvi uvjeti sami po sebi ne izazivaju požar. Uzroci su ljudska nepažnja, namjerno paljenje, tehnički kvar ili prirodni uzrok poput udara munje. Ali temperatura, dugotrajna suša, vrlo suha vegetacija, niska vlaga i vjetar određuju hoće li požar ostati ograničen na malu površinu ili će u kratkom vremenu prijeći kilometre terena.
U slučaju požara Ložišća–Milna upravo se udar groma navodi kao najvjerojatniji uzrok, a slijed događaja dobro pokazuje koliko meteorološki uvjeti mijenjaju razmjere požara. vatra je bila pod kontrolom, kiša je zaobišla požarište, zatim je zapuhala jaka bura i ponovno ga razbuktala.
Požarni rizik više nije samo problem Mediterana
Europska komisija i njezin Zajednički istraživački centar već godinama upozoravaju da se područje povećanog požarnog rizika širi prema sjeveru. JRC procjenjuje da će klimatske promjene dodatno povećati požarnu opasnost u većem dijelu Europe. Najveći porast očekuje se na jugu kontinenta, uključujući mediteranske zemlje, ali područja koja danas imaju umjeren rizik pomiču se prema srednjoj Europi. Modeli pokazuju i da se zona suše gorivog materijala koja je danas tipična za Mediteran postupno širi sjevernije.
Europska agencija za okoliš navodi da su veliki požari posljednjih godina sve češće pogađali srednju i sjevernu Europu, područja koja se tradicionalno nisu smatrala izrazito požarno ugroženima. U scenarijima s visokim emisijama očekuju se dulje požarne sezone i širenje područja pogodnih za velike požare. Za pet mediteranskih zemalja obuhvaćenih europskim modelima procjenjuje se da bi pri globalnom zatopljenju od tri stupnja opožarena površina mogla biti i dvostruko veća.
Hrvatska je u tom smislu u posebno izloženoj skupini. Europska agencija za okoliš u hrvatskom profilu izrijekom navodi da je zemlja dio mediteranskog bazena koji se zagrijava brže od globalnog prosjeka te da je povećavanje otpornosti na ekstremne vremenske uvjete i požare jedan od prioriteta. Sezona 2026. pokazuje i da veliki požari nisu ograničeni samo na tradicionalna mediteranska žarišta. JRC je u kolovozu 2026. upozorio na velike požare u Velikoj Britaniji, sjevernoj Francuskoj i Belgiji. U belgijskom Hautes Fagnesu izgorjelo je više od 3000 hektara, zbog čega je Belgija morala aktivirati europski mehanizam civilne zaštite.
Gotovo polovica svega što je do rujna 2026. izgorjelo u EU otpada na Španjolsku
U Europskoj uniji do danas je izgorjelo oko 658 tisuća hektara, gotovo dvostruko više od dvadesetogodišnjeg prosjeka za isti dio godine, koji iznosi oko 338 tisuća hektara. Prošla gosina bila je još gora i završila je s više od milijun opožarenih hektara, najviše u EFFIS-ovoj seriji. Daleko najteže ove godine pogođena je Španjolska. Do 9. rujna EFFIS je ondje evidentirao oko 296.500 hektara, odnosno približno 45 posto svih opožarenih površina u EU. Samo krajem srpnja 2026. u požarima na području Madrida, Ávile i Toleda izgorjelo je više od 77 tisuća hektara.
Slijede Italija s više od 100 tisuća hektara i Francuska s gotovo 97 tisuća. U Portugalu je do rujna 2026. evidentirano oko 65 tisuća, a u Grčkoj više od 30 tisuća hektara. Copernicus je za srpanj i kolovoz zabilježio velika opožarena područja od Pirenejskog poluotoka, preko južne Francuske, Italije i Grčke do Balkana, Ukrajine i sjeverne Afrike. Na širem području koje prati EFFIS u ta dva mjeseca požari su zahvatili više od 1,2 milijuna hektara, a 19 pojedinačnih požara bilo je većih od 10 tisuća hektara.
Gorjelo je i oko Hrvatske
Veliki požari tijekom ljeta nisu stali na hrvatskim granicama. U Bosni i Hercegovini Hrvatska je tijekom 2026. dva puta slala po dva kanadera. Prvi put 17. kolovoza na područje Bosanskog Grahova, gdje su veliki požari zahvatili područje uz hrvatsku granicu i dijelom se proširili na Dinaru. Drugi put 6. rujna dva hrvatska Canadaira upućena su na područje Prozor-Rame nakon što se veliki požar s područja Kupresa proširio prema Prozor-Rami i Tomislavgradu. Dim s tog požarišta bio je vidljiv i nad dijelovima Dalmacije. U Srbiji su u kolovozu veliki požari zahvatili i Deliblatsku peščaru. Srbija je zatražila pomoć Mehanizma civilne zaštite EU, a prema Copernicusu požari su do 26. kolovoza zahvatili oko 13.920 hektara. U pomoć su poslani helikopteri iz europske rescEU pričuve te vatrogasci iz drugih država.
U Crnoj Gori EFFIS do rujna bilježi više od 26 tisuća hektara opožarene površine u požarima većim od približno 30 hektara. Jedan veliki kolovoški požar koji prati europski sustav GDACS zahvatio je više od deset tisuća hektara. Slovenija je do kraja srpnja prošla znatno bolje. Ondje je bilo evidentirano oko 157 hektara opožarenih površina, daleko manje od kraškog požara 2022., kada je izgorjelo oko 3700 hektara. Bosna i Hercegovina nije bila jedino mjesto na koje su upućivane hrvatske zračne snage. Hrvatski Canadair CL-415 u srpnju upućen je u Francusku kroz europski rescEU mehanizam. Ondje je u nekoliko dana ostvario gotovo 27 sati naleta i na požarišta izbacio više od tisuću tona vode. Krajem srpnja poslan je drugi hrvatski Canadair i nove posade kako bi se misija nastavila. Istodobno su hrvatski kanaderi i Air Tractori gasili niz velikih domaćih požara. Samo 14. kolovoza četiri Canadaira i tri Air Tractora djelovala su kod Omiša, četiri kanadera na Pelješcu, a zračne snage bile su angažirane i kod Trolokava i u Zadarskoj županiji.
Vatrogasci u požar ulaze nakon mjeseci intervencija
Veliki požar na Braču ponovno je otvorio pitanje opreme. DVD Supetar je nakon požara kod Pučišća ostao bez dva važna vozila. Teško je stradao njihov šumski Unimog, vozilo namijenjeno upravo prodoru na teško pristupačna područja, a ozbiljan kvar zadesio je i jednu autocisternu. Slična upozorenja o stanju tehnike dolazila su tijekom ljeta i iz drugih dijelova Dalmacije. DVD Šibenik javno je upozorio da mu se pokvarila autocisterna i da su vatrogasci na pojedine intervencije morali izlaziti kombijem i naprtnjačama. Dokaz je to koliko intenzivna sezona troši vozila, posebno u manjim dobrovoljnim društvima koja pokrivaju velik i teško pristupačan teren.
Nakon požara ponovno se otvara pitanje preventive
Nakon velikog splitskog požara 2017. dodatno se ulagalo u organizaciju, nadzor, komunikaciju i koordinaciju vatrogasnih snaga. Hrvatska danas ima razvijeniji sustav međužupanijske pomoći, a na Braču su angažirane snage iz Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske, Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije te državne interventne postrojbe. Na sastanku u Milni tijekom aktualne intervencije potpredsjednik Vlade Tomo Medved kao jedan od glavnih problema izdvojio je zapuštene površine u neposrednoj blizini kuća i naselja. Najavio je jače čišćenje takvih površina, dodatne protupožarne putove i prosjeke te jasnije uređivanje odgovornosti vlasnika zemljišta i lokalne samouprave.
Na Braču će se nakon požara tek utvrđivati puna materijalna šteta. Potvrđeno je da su stradali pojedini objekti u resortu Gava, dok je većina ugroženih kuća i drugih objekata obranjena. Požar Ložišća–Milna u ponedjeljak do podneva bio je pod nadzorom, a vatrogasci su nastavili dežurstvo i sanaciju gotovo 40 kilometara dugog požarišta.