Obnovljivi izvori energije nikad nisu bili važniji. Energetska tranzicija više nije samo nejasan pojam iza kojeg se skrivaju političari i aktivisti, danas je napuštanje nafte i plina kao glavnih izvora energije ključno pitanje. Da bismo se zadržali u okvirima željenog cilja povećanja globalne temperature od 1,5°C bit će potrebno do 2030. utrostručiti kapacitete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te dvostruko povećati učinkovitost korištenja energije. Potreban nam je globalni kompromis o postupnom napuštanju fosilnih izvora energije koji svoj vrhunac korištenja trebaju dostići znatno prije 2030. godine.
ANALIZA JULIJA DOMCA
Obnovljivi izvori energije nikad nisu bili važniji: Kakva je perspektive Hrvatske
Hrvatska s puno više sunca od većine europskih zemalja još uvijek pokušava dovršiti svoje zakonodavstvo kako bi pokrenula ovakve investicije, a izgradnja sunčanih elektrana malo se ubrzala tek ove godine čime smo stigli do instaliranih kapaciteta od tek malo više od 0,4 GW.
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Dubaj troši ogromne količine plina na dobivanje pitke vode iz mora, imaju sunca na pretek a isto tak i love pa bi mogli postaviti sunčane panele za taj posel.