Hrvatska je nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o cestama uvela kazne za neplaćanje cestarine te se obvezala na razmjenu podataka o onima koji se "švercaju" po autocestama s drugim članicama EU, sukladno Direktivi 2019/520 koja traži da se u nacionalno zakonodavstvo unesu odredbe o prekograničnoj razmjeni informacija vezanih za provedbu postupka naplate cestarine. Ta direktiva je donesena jer je prekogranično izvršenje obveze plaćanja cestarina u EU velik problem kod svih vrsta sustava za naplatu cestarine. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sada je pravilnikom detaljno propisalo koji će se podaci razmjenjivati kod automatiziranog pretraživanja evidencija o vozilima i vlasnicima ili korisnicima vozila za koje je utvrđeno neplaćanje cestarine. Te podatke upravitelji autocesta koristit će kako bi utjerali dug za neplaćenu cestarinu.
O 'švercerima' na autocestama znat će se sve, pa i datum rođenja
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
zanimljivo. a o "švercerima" tipa josipa rimac, gabrijela žalac, lovro kuščević... o njima svi sve znaju ali svejedno se prave ludi, jelda?