Norveška već godinama pokušava riješiti problem jednog od najopasnijih dijelova svoje obale gdje snažni vjetrovi, visoki valovi i nepredvidive morske struje redovito ugrožavaju pomorski promet i uzrokuju višednevna kašnjenja brodova. Riječ je o području poluotoka Stad na zapadu zemlje, koje pomorci desetljećima smatraju jednom od najrizičnijih ruta duž norveške obale. Upravo zato norveške vlasti planiraju izgraditi prvi brodski tunel na svijetu, golemi prolaz kroz planinu koji bi brodovima omogućio siguran prolazak bez izlaska na opasno otvoreno more.
Projekt poznat kao Stad Ship Tunnel zamišljen je kao gotovo kilometar i pol dug tunel isklesan kroz stijenu, dovoljno velik da kroz njega mogu prolaziti teretni i putnički brodovi srednje veličine. Tunel bi povezivao sjeverni i južni dio poluotoka na njegovu najužem dijelu, a brodovi bi kroz njega prolazili kontrolirano, uz semafore i vremenske slotove, slično kao što zrakoplovi dobivaju dozvolu za slijetanje u zračnim lukama. Prema planovima, kroz tunel bi moglo prolaziti do pet brodova na sat, uz ograničenje brzine od pet čvorova.
Najveći izazov projekta nije sama ideja, nego golemi građevinski zahvati koje ona zahtijeva. Kako bi se tunel probio kroz planinu, potrebno je ukloniti oko tri milijuna kubičnih metara stijene, uz složene radove miniranja, transporta materijala i oblikovanja unutrašnjosti prolaza kako bi plovidba bila sigurna. Tunel bi imao unutarnju visinu od oko 50 metara i širinu od približno 36 metara, što bi omogućilo prolazak regionalnih brodova koji prevoze robu i putnike duž norveške obale.
Norveška projekt smatra iznimno važnim zbog velikog oslanjanja gospodarstva na pomorski promet i izvoz morskih proizvoda. Zemlja je među najvećim izvoznicima morske hrane na svijetu, a loši vremenski uvjeti kod Stada često uzrokuju prekide u transportu i probleme u opskrbnim lancima. Tunel bi zato trebao omogućiti sigurniju, stabilniju i predvidljiviju plovidbu, posebno tijekom zimskih mjeseci kada su uvjeti na moru najopasniji.
Iako je projekt godinama predstavljan kao revolucionarni infrastrukturni pothvat, posljednjih godina suočio se s ozbiljnim financijskim problemima. Početne procjene troškova bile su znatno niže, no zbog inflacije, složenih geoloških uvjeta i rasta cijena građevinskih radova budžet je naglo porastao. Najnovija procjena govori o trošku od oko 8,6 milijardi norveških kruna, odnosno približno 740 milijuna eura, dok su ranije procjene dosezale i oko 808 milijuna eura. Time je projekt daleko premašio okvir koji je prethodno odobrio norveški parlament.
Zbog eksplozije troškova norveška je vlada prošle godine čak predložila obustavu projekta, no parlament je odlučio nastaviti pregovore i pokušati pronaći način da se cijena smanji. Ministrica ribarstva i oceana Marianne Sivertsen Næss izjavila je kako novi izračuni pokazuju da projekt i dalje ne može biti realiziran unutar financijskih granica koje je postavio parlament, unatoč tome što su troškovi nešto niži nego ranije procijenjenih 9,4 milijarde kruna. Projekt je trenutačno na čekanju dok vlada razmatra izvješće Norveške obalne uprave i odlučuje hoće li nastaviti s realizacijom. U utrci za posao ostale su velike građevinske kompanije poput AF Gruppen, Eiffagea i Skanske. Ako tunel ipak dobije konačno zeleno svjetlo, gradnja bi mogla trajati između četiri i šest godina, a optimistične procjene govore da bi mogao biti otvoren početkom sljedećeg desetljeća.
I onda kada dovrse tunel "strucnjaci" ce otkriti jaka i nepredvidiva vodena strujanja koja ce us vjetar u tunelu brodove udarati u obale kanala.