Ove godine njemački kancelar Friedrich Merz obećao je izgraditi najjaču vojsku u Europi, što je, kako piše CNN, velik izazov za zemlju čija je vojska godinama bila zapostavljena. Koalicijska vlada nada se da će novi zakon, dogovoren prošlog tjedna, pomoći u ostvarivanju tog cilja, jačajući njemačke snage suočene s percipiranom prijetnjom iz Rusije i značajnim pomakom u američkoj vanjskoj politici.
Prvo će se fokusirati na dobrovoljnu službu, s poticajima poput početne plaće od 2600 € mjesečno, dok obvezni poziv može biti uveden ako se kvote ne ispune. Od sljedeće godine svi 18-godišnjaci dobit će upitnik o interesu za vojsku, a od 2027. muškarci će također imati obavezne liječničke preglede.
Ovo se događa dok Trumpova administracija upozorava da Europa mora preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost, rat Rusije u Ukrajini i dalje traje, a stručnjaci za regiju sugeriraju da bi Moskva sljedeće mogla napasti neku članicu NATO-a.
Minna Ålander, suradnica u Europe Programu londonskog think tanka Chatham House, smatra da Njemačka ima potencijal igrati ključnu ulogu u konvencionalnoj obrani Europe, s obzirom na svoju središnju geografsku poziciju. – Ako se planovi za dostizanje novih brojeva osoblja ostvare, to će biti odlično za Europu, ali to će se vjerojatno dogoditi tek tijekom 2030-ih – rekla je.
Njemački načelnik obrane, general Carsten Breuer, rekao je pak u intervjuu za BBC u lipnju da bi NATO trebao biti spreman na mogući ruski napad u sljedeće četiri godine – možda već 2029. – i pozvao članice da budu spremne.
Prije novog zakona, koalicijski partneri, konzervativna Kršćansko-demokratska unija (CDU) i centar-lijeva Socijaldemokratska stranka (SPD), tjednima su raspravljali o tome kakva bi vojna služba trebala biti uvedena. Jedna ideja bila je "loterijska regrutacija", gdje bi se izvlačenjem odabirali mladići za liječnički pregled, a zatim još jedno izvlačenje za slanje u službu, piše CNN.
Ta je prijedlog na kraju odbačen od strane ministra obrane Borisa Pistoriusa, koji je umjesto toga rekao da bi se regrutacija trebala temeljiti na poticajima poput bolje plaće i drugih financijskih naknada. Njemačka je ranije imala obveznu vojnu službu za muškarce od 18 do 23 godine, ali je ona obustavljena 2011. godine u korist potpuno dobrovoljne vojske.
Dogovor još uvijek mora biti odobren u njemačkom parlamentu, Bundestagu, a očekuje se da će zastupnici glasati do kraja godine. Ako se to dogodi, stupit će na snagu 1. siječnja 2026. Pistorius, iz SPD-a, pozdravio je potez i pokušao umiriti one koji će biti pogođeni. → Nema razloga za brigu, nema razloga za strah – rekao je nakon što je dogovor objavljen prošlog tjedna.
– Jer lekcija je jasna: Što su naše oružane snage sposobnije za odvraćanje i obranu, kroz naoružanje, obuku i osoblje, manja je vjerojatnost da ćemo uopće biti uključeni u sukob – naglasio je. Pistorius je sugerirao da novi njemački vojni sustav može biti primjer i drugim europskim saveznicima. – Svi gledaju što radimo – rekao je.
– U bliskom sam kontaktu s (francuskim premijerom) Sebastianom Lecornom i njegovim nasljednikom, te, naravno, s UK-om i drugim zemljama... I naš novi model regrutacije je vrlo moderan. Vrlo moderan. I možda bi mogao biti primjer i za druge zemlje? Ne znam, ali možda – kazao je.
No promjene ostaju kontroverzne, a mnogi, posebno u njemačkoj političkoj ljevici, ne slažu se s ponovnim uvođenjem obvezne službe. Forsa anketa objavljena u listu Die Welt u listopadu, prije nego što su reforme najavljene, pokazala je da 80% birača lijeve stranke Die Linke protivi se toj ideji.
Ålander ipak vjeruje da postizanje kvota bez pribjegavanja obveznom pozivu nije nerealno, s obzirom na veličinu njemačkog stanovništva. – Ako bi vlada i oružane snage uspjeli značajno poboljšati percepciju oružanih snaga i motivirati mlade da počnu razmatrati vojnu službu kao ‘normalan’ izbor, cilj bi se mogao postići samo dobrovoljnim sudjelovanjem – rekla je za CNN.
Oklijevanje mladih u Njemačkoj da budu podvrgnuti obveznoj službi jasno je. Jedan 17-godišnjak rekao je za CNN da prepoznaje važnost da Njemačka može braniti samu sebe, ali izražava sumnju u želju za borbom. – Naravno da je važno moći se braniti. Ali zato smo u NATO savezu... Volim Njemačku. Ne bih rekao da sada želim ratovati za ovu zemlju... Imam drugi život na umu, a ne biti u ratu – rekao je.
Leonid Bekjarov, 21, podržava povećana ulaganja u njemačku vojsku. „Postala je tako slaba i zapostavljena,” rekao je. I on je, međutim, sumnjao u ideju obvezne službe. – Također mislim da je strašno što je (Rusija) napala Ukrajinu. Ali apsolutno sam protiv rata, a malo jačanje vojske je dobra stvar – sredstva su već dodijeljena za to – ali sada obvezna vojna služba za sve i prisiljavanje na služenje, mislim da je to pogrešno – rekao je pak Bekjarov.
Drugi su za CNN izrazili zabrinutost da bi njihovo obrazovanje moglo biti uzaludno ako budu pozvani na službu.
Službeni podaci također daju uvid u javno mnijenje u Njemačkoj. Broj zahtjeva za statusom vjerskog ili savjesnog protivnika službe naglo je porastao od početka rata u Ukrajini, posebno kako su se intenzivirali razgovori o ponovnom uvođenju regrutacije. Od početka ove godine do 25. listopada, 3.034 osobe podnijele su zahtjev za priznanje, pokazuju vladini podaci – najviše od kada je obvezna služba obustavljena 2011.
Njemačke oružane snage, Bundeswehr, kronično su bile podfinancirane od Hladnog rata. Tri desetljeća nakon pada Berlinskog zida, izdaci za vojsku ostali su ispod 2% BDP-a – ispod NATO ciljeva – uslijed nedostatka percipiranih prijetnji, tabua oko njemačke vojne moći i snažno pacifističkog nacionalnog mentaliteta nakon nacističke ere.
Zatim je došla ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine. Usred poziva u Europi da se bude "spreman za rat,” to je izazvalo značajan pomak u perspektivi zemlje. Tadašnji kancelar Olaf Scholz proglasio je "Zeitenwende” ili "period promjene”, što je dovelo do stvaranja posebnog fonda od 100 milijardi eura za modernizaciju Bundeswehra.
U lipnju 2024., Njemačka je stavila po strani nelagodu zbog svoje vojne prošlosti kako bi obilježila prvi Dan veterana od Drugog svjetskog rata, s novim zakonodavstvom koje navodi da se dan treba obilježavati "javno i vidljivo” svake godine 15. lipnja. Ova promjena stava dodatno se produbila nakon što je Merz preuzeo dužnost ranije ove godine, a novi kancelar nije samo obećao pretvoriti njemačke oružane snage u "najjaču konvencionalnu vojsku Europe,” već se i obvezao udvostručiti obrambena sredstva kako bi se ispunili novi NATO ciljevi. – Putin razumije samo jezik sile – rekao je Merz tada.
Jedan gospon je bil 100 godina ispred svojeg vremena