U Njemačkoj je završen projekt koji bi mogao označiti novi smjer u razvoju energije vjetra. Tvrtka Gicon izgradila je kod mjesta Schipkau u saveznoj pokrajini Brandenburg vjetroturbinu visoku čak 365 metara, čime je postala najviša vjetroturbina na svijetu. Postrojenje je visoko gotovo kao Eiffelov toranj, a službeno puštanje u rad predviđeno je za studeni. Riječ je o prvom takvom postrojenju, čija bi proizvodnja trebala pokazati isplati li se graditi znatno više vjetroturbine od onih koje se danas uobičajeno koriste, piše Tech Radar.
Razlog za gradnju na rekordnoj visini prilično je jednostavan. Što je turbina viša, to može dosegnuti snažnije i stabilnije vjetrove koji pušu na većim nadmorskim visinama. Gicon očekuje da bi takav pristup mogao omogućiti znatno veću proizvodnju električne energije bez potrebe za povećanjem promjera rotora.
Prva turbina ima nazivnu snagu od 3,8 megavata, dok bi buduće izvedbe mogle dosegnuti čak 7 megavata. Prema očekivanjima proizvođača, rekordna visina trebala bi omogućiti da turbina češće radi blizu svoje najveće snage te bi ukupni energetski učinak mogao biti dvostruko veći nego kod klasične vjetroturbine jednakog promjera rotora.
Izgradnja ovako goleme konstrukcije zahtijevala je i potpuno drugačiji pristup. Inženjeri su primijenili takozvani "inside out" način gradnje. Uz pomoć sustava za podizanje, viši dijelovi tornja podizani su kroz njegovo središte, odnosno kroz unutrašnjost donjeg dijela konstrukcije, a potom su pričvršćivani na svoje mjesto.
U Giconu ističu da bi njihova tehnologija mogla imati još jednu važnu prednost. Postojeće vjetroelektrane, prema njihovim navodima, u budućnosti bi se mogle opremiti višim konstrukcijama. To bi omogućilo povećanje proizvodnje električne energije na već postojećim lokacijama, bez potrebe za zauzimanjem dodatnog zemljišta.
Ipak, tek će rad turbina pokazati opravdava li se ovakav pristup. Veća visina donosi snažnije i stabilnije vjetrove, ali istodobno zahtijeva složeniju gradnju i veća ulaganja. Nakon puštanja u rad stručnjaci će moći procijeniti donosi li dodatna proizvodnja dovoljno koristi da opravda veće troškove. Ako se projekt pokaže uspješnim, ovakve bi konstrukcije u budućnosti mogle postati važan dio razvoja energije vjetra, osobito na lokacijama na kojima nema dovoljno prostora za izgradnju novih vjetroelektrana.
Pa ako jedna visoka turbina moze proizvesti 7 megavata, onda 100 takovih turbina proizvede vise strujenego nuklearna elektrana Krsko. I to bez radioaktivnog otpada i opasnosti kao Cernobil. A vjerojatno brze i jeftinje nego gradnja nove nuklearke. Nadam se da nasi ministri to znaju