Ukrajinski državljanin i profesionalni ronilac Volodimir Žuravljov, kojeg njemački istražitelji sumnjiče za sudjelovanje u sabotaži plinovoda Sjeverni tok 1 i 2, uhićen je u srijedu u Puli na temelju europskog uhidbenog naloga. Njemački mediji sada otkrivaju neobičnu okolnost njegova uhićenja, naime osumnjičeni je, prema njihovim informacijama, pao policiji u ruke upravo u vrijeme snimanja hollywoodskog filma inspiriranog eksplozijama na Sjevernom toku.
Kako piše njemački pravni portal LTO, Žuravljov je u Hrvatskoj navodno boravio u vezi sa snimanjem filma "Snake Island", političkog trilera sa Seanom Pennom i Adrienom Brodyjem. Film je inspiriran upravo događajima oko sabotaže plinovoda iz 2022. godine, a dio snimanja posljednjih dana odvijao se u Puli. Riječ je o djelu redatelja Douga Limana, poznatog po filmu "Bourneov identitet". Prema medijskim izvještajima koje prenosi LTO, radnja bi trebala pratiti tajni tim ukrajinskih ronilaca koji kreće u opasnu podvodnu misiju u vrijeme rastućih napetosti između Rusije i Ukrajine.
Snimanje je početkom kolovoza započelo u Zagrebu, nakon čega se filmska ekipa preselila na hrvatsku obalu. Posljednje scene snimane su upravo u Puli, vjerojatno zbog podvodnih scena, navodi njemački medij. Upravo je ondje u srijedu uhićen Žuravljov, čovjek kojeg njemačko Savezno državno odvjetništvo sumnjiči da je i sam bio dio skupine ronilaca koja je prije gotovo četiri godine postavila eksploziv na plinovode.
Prema njemačkim istražiteljima, Žuravljov je bio dio šesteročlane skupine koja je u rujnu 2022. postavila eksplozivne naprave na Sjeverni tok 1 i 2 u blizini danskog otoka Bornholma. Njemačko tužiteljstvo tvrdi da je osobno sudjelovao u ronilačkim akcijama. Skupina je navodno koristila unajmljenu jedrilicu kojom su iz Rostocka krenuli prema lokaciji plinovoda. Brod je, prema sumnjama istražitelja, preko posrednika unajmljen od njemačke tvrtke uz korištenje krivotvorenih identifikacijskih dokumenata.
Eksplozivne naprave detonirale su 26. rujna 2022. na dubini od oko 80 metara i teško oštetile oba plinovoda. Žuravljov je ranije javno odbacivao tvrdnje da je sudjelovao u sabotaži. Njemačke vlasti terete ga za zajedničko izazivanje eksplozije, protuustavnu sabotažu i uništavanje infrastrukture.
LTO piše kako je ovo zapravo treći pokušaj njemačkih vlasti da dođu do Žuravljova. Prvi europski uhidbeni nalog izdan je još u ljeto 2024. godine, kada je živio u Poljskoj. No prije nego što je mogao biti uhićen, Žuravljov je napustio zemlju i otišao u Ukrajinu. Prema tadašnjim informacijama njemačkog Spiegela, granicu je navodno prešao u automobilu ukrajinskog vojnog atašea u Varšavi. Nova prilika pojavila se u jesen 2025., kada se Žuravljov vratio na područje u blizini Varšave. Poljska policija tada ga je uhitila, no do izručenja Njemačkoj ponovno nije došlo. Poljski sud odbio je zahtjev za izručenje, zaključivši da su plinovodi mogli predstavljati legitiman vojni cilj u kontekstu rata. Takav stav podržao je i poljski premijer Donald Tusk, koji je tada poručio da izručenje nije u poljskom nacionalnom interesu te da Sjeverni tok uopće nije trebalo graditi.
Njemački istražitelji još nisu utvrdili tko je točno naredio sabotažu plinovoda. Međutim, Savezni sud Njemačke krajem 2025. bavio se slučajem drugog osumnjičenika, Serhiija K., kojeg njemačke vlasti smatraju mogućim vođom skupine. Sud je tada naveo da postoje ozbiljni razlozi za sumnju da je operacija bila inicirana i vođena na državnoj razini. Kao argumente naveo je profesionalnost operacije, korištenje autentičnih identifikacijskih dokumenata s lažnim osobnim podacima te prvenstveno politički cilj napada.
Takav zaključak mogao bi dodatno zakomplicirati kazneni postupak. LTO navodi kako bi se u slučaju operacije koju je vodila država moglo otvoriti pitanje imuniteta njezinih sudionika. Međutim, takva zaštita ne bi nužno vrijedila u slučaju ratnih zločina ili nasilnih špijunskih operacija. Njemački sud stoga je otvorio mogućnost da bi se napad na Sjeverni tok mogao promatrati i kao napad vojnim sredstvima na civilnu infrastrukturu zaštićenu međunarodnim humanitarnim pravom, odnosno kao potencijalni ratni zločin.
Žuravljova je u Puli ipak uhićen na temelju europskog uhidbenog naloga iz 2024. godine. Ako bude izručen Njemačkoj, trebao bi biti izveden pred istražnog suca njemačkog Saveznog suda. O njegovu mogućem izručenju sada će odlučivati hrvatsko pravosuđe.
Cijenu toga plaća cijeli svijet,i nikome niš?