Prije tjedan dana na području Kariba i Atlantika počela je nova sezona uragana, a preostali stanovnici New Orleansa još nisu zaboravili užas kroz koji su prošli kada je lani potkraj kolovoza grad zahvatio bijes uragana Katrina. Devet mjeseci nagađalo se o konkretnim brojkama, no ovoga tjedna sve je postalo jasno grad se smanjio za dvije trećine. Popisom stanovništva utvrđeno je da se u New Orleans dosad nisu vratila čak 278.833 stanovnika.
Promijenila se i demografska struktura pa sada u New Orleansu ima puno više bijelaca, starijih ljudi i onih imućnijih, a šokantno je da je St. Bernard Parish, koji je praktično dio grada, izgubio čak 95 posto stanovništva koje je u njemu živjelo prije uragana. No, tu nije kraj poražavajućim brojkama na cijelom području koje su poharali uragani Katrina i Rita još je raseljeno više od 400 tisuća ljudi. Istraživanje koje je sveučilište u New Orleansu provelo među onima koji su ostali u gradu pokazuje da čak 67 posto ispitanika izrazito strahuje za svoju budućnost u idućih pet godina, a utvrđeno je i da su učestali psihički problemi, izrazita tjeskoba i nesanica.
Iako federalne vlasti izjavljuju da su uspjele popraviti sustav nasipa koji štite grad od poplava, stručnjaci s Kalifornijskog sveučilišta tvrde da je posao obavljen traljavo i da satelitske snimke pokazuju da popravljeni nasipi neće izdržati ako ove godine sličan uragan pogodi grad.
Nova nesreća može se dogoditi praktično svakog trenutka, veliki dijelovi grada još nisu obnovljeni, a stručnjaci tvrde da postoje područja koja više nikada neće biti pogodna za naseljavanje zato što tonu takvom brzinom da je ondje zapravo nemoguće išta sagraditi. Vodoopskrbni sustav grada radi, no toliko je pun rupa da gubi više od dvije trećine vode, a tlak je slab pa su viši katovi zgrada potpuno bez vode.
Ovih dana američki mediji pišu i o tome da je New Orleans postao glavno odredište ilegalnih useljenika iz Južne i Srednje Amerike koji ondje lako nalaze posao. Naravno, riječ je o radu na crno. Ti ilegalci obavljaju vrlo opasne poslove raščišćavaju ruševine bez ikakve zaštite, i to za dvostuko manju plaću od radnika koji su na istim poslovima zaposleni legalno. Na područje koje su lani pogodili uragani doselilo se oko 150 tisuća Hispanoamerikanaca.
I tako je Katrina jednom zauvijek promijenila obličje cijele regije koja je bila i ostala najsiromašniji dio Sjedinjenih Država. No, tamošnje stanovništvo muči i to što Washington nije imao puno razumijevanja za nj. Čini se da je i ovaj put prednost imao rat u Iraku, a ne američka sirotinja.
Većina u Houstonu
Do uragana New Orleans je imao oko 450 tisuća stanovnika, a prema popisu u svibnju, u gradu je bilo oko 160 tisuća ljudi. Popis je pokušao odgovoriti i na pitanje gdje se nalaze oni koji su otišli. Utvrđeno je da je u Houstonu u Teksasu ostalo oko 130 tisuća onih koji su u vrijeme i nakon Katrine evakuirani iz New Orleansa i Louisiane. Riječ je uglavnom o siromašnijem, afroameričkom stanovništvu. No, teksaške vlasti tvrde da je njihov broj puno veći jer je gotovo nemoguće ući u trag najsiromašnijima koji su odlazili u manje i udaljenije gradove u potrazi za poslom te onima koji se još nalaze u zajedničkom smještaju.