Neuspjeh Berlina na čelu EU: Krah reforme migrantske politike

Njemačko predsjedništvo Vijećem Europske unije uspjelo je dovršiti usvajanje megaproračuna Unije s fondom za oporavak od koronakrize, uspjelo je progurati i mehanizam vezivanja fondova uz poštivanje vladavine prava, čemu su se protivile Mađarska i Poljska, uspjelo je uvjeriti sve države članice da stanu iza ambicioznih klimatskih ciljeva EU, ali u nečemu nije uspjelo: dogovoriti veliku reformu migrantske i azilantske politike.

Tema prepuna tenzija

Ministri unutarnjih poslova na jučerašnjoj su videokonferenciji – pod predsjedanjem Nijemca Horsta Seehofera, poznatog i po tome što je unutar njemačke vlade dugo godina kontrirao kancelarki Angeli Merkel i inzistirao na oštrijoj kontroli granica – mogli samo ustanoviti da nema političkog dogovora među 27 država o tome kako usvojiti prijedlog Europske komisije. To je drugi Komisijin prijedlog, nakon što prvi, iz 2016., nije prošao u Vijeću EU jer je sadržavao ideju obvezujućih migrantskih kvota, kojima su se istočne države članice protivile.

Komisija je dugo pripremala drugi prijedlog, osluškivala raspoloženje svih država članica kako bi predložila nešto što će unaprijed uzeti u obzir sve želje i tako biti prihvatljivije od prvog prijedloga, odnosno imati veće šanse za usvajanje. Prvotni je plan bio da nova Komisija, pod vodstvom Ursule von der Leyen, iznese taj drugi prijedlog reforme migrantske politike tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU te da Hrvati otvore dugoočekivanu raspravu i pokušaju postići dogovor. No, pandemija koronavirusa poremetila je te planove, Komisija nije izlazila s prijedlogom sve do rujna, a bez prijedloga nije imalo smisla otvarati raspravu.

Sada se pokazalo da ni njemačko predsjedanje nije uspjelo progurati ono što se, u prvotnim planovima prije izbijanja pandemije, očekivalo od Hrvatske. Kako neslužbeno doznajemo od izvora upućenih u više rasprava među državama članicama na zatvorenim sastancima u Vijeću EU, Poljska, Mađarska i Češka odbijaju prihvatiti prijedlog čak i sada kad u njemu umjesto obveze zbrinjavanja dijela migranata po kvotama imaju mogućnost pokazati solidarnost preuzimanjem brige o vraćanju odbijenih tražitelja azila u njihove zemlje porijekla.

To je bila velika novost iz Komisije, pokušaj da se izađe ususret zemljama koje se, slikovito rečeno, žele dokazivati u protjerivanju, a ne zbrinjavanju migranata. Prema tom prijedlogu, postojale bi kvote za sve države članice koje bi pomagale graničnim državama članicama u vraćanju ekonomskih migranata onamo odakle su došli. Ali Mađarska, Poljska i Češka izrazile su otvoreno protivljenje, dok je još nekoliko zemalja, među njima i Slovenija i Austrija, izrazilo skeptičnost. Što je u diplomatskom žargonu u Vijeću EU slabije od protivljenja, ali još uvijek daleko od podrške.

Vruć krumpir Portugalu

S druge strane, u raspravama iza zatvorenih vrata pokazalo se da prijedlog ne smatraju dobrim ni granične države članice: Italija, Grčka, Cipar, Španjolska, Malta i Bugarska žalile su se da predloženo rješenje ne donosi solidarnost, nego izbirljivost, jer bi ostale države članice mogle birati ili ne birati da pomognu graničnima pod najvećim pritiskom.

Granične također ne žele da se prihvatni centri gomilaju na njihovu teritoriju bez jasnih sporazuma sa zemljama podrijetla migranata (afričkim i drugim zemljama) koje bi imale obvezu brzog primanja svojih građana natrag. Švedska, Francuska i Nizozemska su, kako neslužbeno doznajemo, tražile da se graničnim državama daju veća jamstva da neće i dalje biti ostavljane na cjedilu. To je bio tabor koji je tražio da se zajednička migrantska politika reformira tako da se uvede nova, ali zaista “smislena” i sadržajna solidarnost, ne samo solidarnost na riječima.

Većina ostalih država članica, međutim, tražila je da se sačuva fleksibilnost u Komisijinu prijedlogu: fleksibilnost koja im ostavlja mogućnost da pomažu, ali i da ne pomažu u smanjenju migrantskog pritiska. Njemačko predsjedanje tako završava bez političkog dogovora o tome kako usvojiti veliku reformu zajedničke migrantske politike. Loptica se prebacuje Portugalcima, koji će predsjedati do srpnja, a možda i Slovencima nakon njih.