Nema sriće ako lozi ne kažeš dobar dan

07. 06. 2018. u 08:34 9
Ne treba imat puste vagune, bolje je malo, al’ kvalitetno

Masline i vinovu lozu njeguju ručno, a zemlju obrađuju konjem i ralom, baš kako su to nekoć činili njihovi preci. Tako će, objašnjavaju, i sljedeće generacije naslijediti zdravu zemlju. Njihovi su vinogradi na padinama Kozjaka, na 400 metara nadmorske visine, pa svoga Pirga, koji ovdje povlači brazde među čokotima crljenka, maraštine i pošipa, do podnožja dopremaju u kombiju, zbog strmine.

Zlata vrijedan Krave ‘francuskinje’ pod videonadzorom, mobitelima prate što se događa u štali

– Nema tu smoga. Samo božja rosa i sunce daju da grozd ima tu lipotu. Vino je živa tvar i lozu moraš njegovat. Nema sriće ako nisi otiša do vinograda i reka mu dobar dan. Radost i tuga se kroza grozd pretoče u vino – u dahu pripovijeda Blanka Perišin iz Kaštel Kambelovca, a njezin suprug Vlado kroza smijeh dobacuje da svojim načinom obrade zemlje “ulaže u nazadnost”.

Međutim, u domovini čuvenog američkoga zinfandela – a analizom DNK pokazalo se da je poznata američka sorta identična sorti kaštelanskoga crljenka, ali je lozi, izgleda, valjalo prijeći ocean da dosegne svjetsku slavu – vina Perišinovih kotiraju visoko. Svjedoče tomu i brojna priznanja izvješena na zidu konobe koju obitelj ima na rivi u Kambelovcu.

Uzgojem autohtonih sorti grožđa te maslinikom s 250 stabala oblica, čije plodove prerađuju u ekstradjevičansko maslinovo ulje, Perišinovi, kažu, promoviraju važnost hrvatskih proizvoda, a proširenjem vinograda i maslinika nadići će granice tržišta županije. Uz tri navedene sorte prave i opol – roze iz crljenka. Vino i ulje najviše prodaju na kućnome pragu i tako “svoje žulje naplate odma’”.

biramo najbolji opg Moderna obitelj Nekić: Na mobitelu prate što se događa u staji

– Ne triba imat puste vagune. Bolje je malo, al’ da je kvalitetno – Vladina je vodilja sve vrijeme otkako je u poljoprivredi, a tomu je petnaestak godina.

– Kredite nismo dizali, nemamo ni namjere. Ni na ček ni na poček – kaže.

– Pomalo se gre u raj – domeće njegova Blanka.

Kada govore o počecima, kažu da, osim zemlje zarasle u brnistru, nisu imali baš ništa, “ni motike, ni šijuna za vino pretočit”, a svoje su prvo vino točili u tuđoj konobi.

– Pitamo struku, triba ih poštivat. Al’ nema ništa bez muke. Kome uđe u glavu da može živit od svoga rada, taj je bogat čovik – govori vinarica.

Zlata vrijedan Koke u OPG-u Miodraga Deše žive u 'hotelu' na osam kotača

– Iša san na tečajeve za vinara, vinogradara, maslinara, uljara, sommeliera... – nabraja 52-godišnji Vlado.

Perišinovi su nekoć imali trgovinu, Vlado je “cili život vozija motor”, no kada je njegov brat teško stradao u nesreći, prodao je motor i kupio konja. Naprasno prekinuta obiteljska tradicija proizvodnje vina – zastala nakon što je Vlado kao dječak ostao najprije bez oca, a zatim i djeda – počela je oživljavati.

Nastavit će ju, sasvim je to sigurno, Blankin i Vladin 20-godišnji sin Ivan, kojemu će ovih dana otac i službeno prepisati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Ivan je završio srednju poljoprivrednu i u ovome što s roditeljima radi vidi svoju budućnost.

– Govorili su mi ljudi što maloga vodim u polje – kaže Vlado.

– A ja san uvik iša sam. Ne može me niko na silu dić u četri i po liti. Ovo je posal, a ne hobi. I ja ga volin – izgovara mladić, inače zaljubljenik u sport za koji uvijek nađe vremena.

Zlata vrijedan Od zaborava spasili lokalne sorte heljde

Ivan nam govori kako će uz postojećih 5550 loza zasaditi još 1500 loza crljenka na lokalitetu Doljani gdje bi volio napraviti i kušaonicu. Postoje planovi i o vinariji, a svoje će autohtone proizvode sve više sljubljivati s turizmom. Njegova starija sestra Katarina završila je srednju za nutricionista, sada je na studiju kemije. I njezino će znanje dobro doći u poslu.

– Mi smo orali, a on ima viziju – govori Blanka.

No nisu ni roditeljske ideje za baciti. Vlado u partnerstvu s Turističkom zajednicom namjerava oživiti rutu kojom se nekoć kaštelansko vino u Livno odvozilo “karima s upregnutim konjima”. Tako iz vinograda doprema u Kambelovac grožđe, pa tada na rivi nastaje pravi “poljoprivredni praznik”, o čemu postoje i snimke, jer Perišinovi sve faze svoga rada – oranje, plijevljenje, berbe ... – dokumentiraju pa će jednoga dana iz toga materijala izniknuti i dokumentarni film.

Zlata vrijedan Štefova zimnica s likovima tražena je i u Americi

Možda će Blanka Perišin u njemu kazati ono što je i nama rekla.

– Ko jedanput dođe u nas, ti je naš za cili život.

Jer, na vrata njihove konobe iz godine u godinu vraćaju se isti gosti – Amerikanci su ljubitelji crnih vina, gosti iz srednje Europe doći će po opol i bijelo, a Poljaci po ulje ručno ubranih maslina koje se prerađuju odmah nakon berbe.


– Svima bi preporučila da masline istodobno i beru i rižu. Klima se prominila i, kad krene u vegetaciju, nisi ju dira, a ako nevoja i dođe, neće joj naštetit – savjetuje Blanka Perišin.

Zlata vrijedan Hit su sjemenke s čilijem, ali i s bijelom čokoladom

Jednim klikom od trgovine do vrta Želite znati što jedete? Skenirajte kod i otkrijte s kojeg OPG-a stiže

CCC Shoes&Bags
Ima li što slađe od dječjih cipela? Još kad se usklade s roditeljima...
pogledajte na vecernji.hr
  • 10:04 7. lipnja 2018.

    Ova rečenica u tekstu; Kome uđe u glavu da može živit od svoga rada, taj je bogat čovik – govori vinarica. toliko je dobra da je dostojna govoeu Pape u Rimu. Ona je otkrila mnoge današnje zamke modernog doba koje ...

  • 07:38 22. srpnja 2018.

    Kamo ne može Pirgo, dolazi kombi!?

  • 13:02 7. lipnja 2018.

    e hebo ti zemlju dje se jos uvijek konjima ore loza….koji primitivizam I zaostalost… ...

Komentirajte
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".