Kolumna

Nema rata ili društvene krize koji se nisu prelili na Bijenale u Veneciji

Foto: Felix Hörhager/DPA
Nema rata ili društvene krize koji se nisu prelili na Bijenale u Veneciji
13.05.2026.
u 09:50
Bijenale 1930-ih postaje oružje državne propagande, pa paviljonima paradiraju Mussolini i Hitler, a 1968. preuzimaju ga pobunjeni studenti i umjetnici

Iako se Bijenale u Veneciji predstavlja kao prostor estetske autonomije, njegova struktura nacionalnih paviljona od samog je početka, dakle od davne 1895., osiguravala da geopolitika diktira umjetničke narative. Tako i ova aktualna kriza koja potresa njegovo upravo otvoreno 61. izdanje, obilježeno prosvjedima protiv povratka Rusije, koja nije sudjelovala od početka invazije na Ukrajinu, ostavkom žirija koji je dosta logično odbio razmatrati to da nagradi zemlje čiji su vođe pod istragom Međunarodnoga kaznenog suda zbog ratnih zločina, povlačenjem EU sredstava i zatvaranjem čak 27 paviljona te propalestinskim prosvjedima... nije nešto novo.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.



Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.