U ovom kontinuirano izazovnom vremenu vezanom za ekonomiju, i hrvatsku i europsku i svjetsku, razgovaramo s dr. sc. Nevenom Vidakovićem, našim ekonomistom s diplomom iz ekonomije i matematike s američkog University of Michigan te doktoratom iz ekonomije s Ekonomskoga fakulteta u Mariboru, koji se do sada u medijskim istupima pokazao kao jedan od najotvorenijih analitičara i kritičara ekonomskih politika, kako Europske unije tako i Hrvatske. Tako je i u ovom intervjuu.
Vlada je najavila tzv. sidrene cijene. No ne čini se da će one imalo utjecati na ponašanje kupaca, i zbog općih kretanja i zbog činjenice da nema mehanizma kontrole pretjeranih marži ni oporezivanja ekstraprofita. Ima li ta mjera onda ikakvog smisla? Ne. Problem koji imamo s inflacijom primano je problem na strani ponude. U ekonomiji inflaciju može izazvati potražnja – rast plaća, rast kredita – ili ponuda – nema dovoljno dobara, na primjer nafte. Šokovi na strani potražnje dolazili su u valovima, ali su više-manje ispuhani. Već su se prenijeli u inflaciju. Šokovi na strani ponude kontinuirani su od početka rata u Ukrajini. Hrvatska ekonomija nema otpornost na vanjske šokove na strani ponude, jednostavno nismo nikada vodili ekonomsku politiku koja bi kreirala otpornost ekonomije na takve šokove. Nakon pojave tih šokova Hrvatska nije donijela nikakve mjere kako bi povećala proizvodnju ključnih dobara: hrane i energije. Zato i imamo problem.
'Narod očito ne želi promjenu. Da želi, ne bi nakon svih afera rejting stranaka ostajao isti'
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Da baš mi treba Doncic,Bencicka ,senf i dalija oreskovic u zivotu