Ne, država nije alat za postizanje vlastitih interesa: Posljedice mogu biti dugoročne

Ako je netko mislio kako ćemo nakon prošle srijede i završetka parlamentarnog izbornog procesa odahnuti od gotovo potpune devijacije političke i komunikacijske kulture, čini se kako se prevario. Ta će činjenica, ako se glavni politički akteri ne zbroje i ne prestanu shvaćati državu kao alat za postizanje vlastitih interesa, imati dugoročne posljedice po politički, ali i tržišni poredak. U energetskom sektoru također.

Politička kultura demokratskih društava nalaže da relativni pobjednik izbora pokuša sastaviti izvršnu vlast, a za to treba dogovoriti (uz pomoć trgovine), više ili manje, stabilnu koaliciju. Ako on ne uspije, mandat se povjerava nekome drugom, ne bi li i on pokušao. Moguće su i manjinske vlade, one koje imaju projektnu podršku u parlamentu, pa i one ekspertne. Pregovori, do raspisivanja novih izbora, mogu trajati i više stotina dana, poput ne tako davnih primjera u Belgiji, ali i Nizozemskoj. Dugotrajni pregovori o sastavljanju vlasti u pravilu ne štete funkcioniranju zemalja s visokim stupnjem od dnevne politike neovisnih institucija. Država funkcionira s tehničkom vlasti koja se brine o nesmetanom funkcioniranju osnovnih državnih poslova. Institucijama politika daje strateški, a ne operativni smjer.