Tržište zlata danas je zabilježilo snažan dnevni pad nakon dvotjednog razdoblja gotovo neprekidnog rasta. Cijena zlata je pala za oko 2,9 %, a riječ je o jednom od najvećih jednodnevnih povlačenja u posljednjih nekoliko tjedana. Takav potez pokazuje da tržište više nije u fazi stabilnog uzlaznog zamaha, nego ulazi u razdoblje povećane volatilnosti i osjetljivosti na makroekonomske vijesti.
Protekli tjedan zlato je završilo na vrlo visokih 4.726,85 dolara po unci, zadržavajući se blizu rekordnih razina zahvaljujući snažnoj potražnji za sigurnom imovinom. Geopolitičke napetosti, neizvjesnost oko američke monetarne politike i kontinuirana kupnja središnjih banaka posljednjih su mjeseci bili glavni pokretači rasta cijene zlata.
Važnu ulogu u kretanju cijena tijekom posljednjih dana imali su i novi podaci o inflaciji u SAD-u. Američka inflacija u travnju ponovno je porasla snažnije od očekivanja, što je otvorilo pitanje hoće li američki Fed duže zadržati visoke kamatne stope ili čak ponovno zaoštriti monetarnu politiku. Tržište sada procjenjuje više od 40 posto vjerojatnosti dodatnog povećanja kamata do kraja godine, što je kratkoročno povećalo prinose na obveznice i stvorilo pritisak na zlato.
Ipak, unatoč tom pritisku, zlato je proteklih dana ostalo iznenađujuće stabilno. Upravo je to možda i najvažnija poruka tjedna. Dok bi u ranijim razdobljima snažniji inflacijski podaci i rast prinosa izazvali znatno veći pad cijene zlata, sada tržište pokazuje mnogo veću otpornost.
Potporu cijenama u proteklim je danima davalo nekoliko ključnih faktora istovremeno – očekivanja blaže monetarne politike, kontinuirana kupnja zlata od strane središnjih banaka te činjenica da investitori sve više zlato promatraju kao dugoročnu zaštitu od inflacije. Upravo zbog toga ni viši prinosi i mogućnost duljeg razdoblja visokih kamata zasad nisu uspjeli ozbiljnije ugroziti uzlazni trend. U posljednjih godinu dana cijena zlata je narasla za oko 42 %, a u pet godina oko 150 %.
Jedini osjetniji pad u promatranom razdoblju dogodio se u ponedjeljak, 11. svibnja, kada je cijena skliznula na 4.653,14 dolara po unci te danas kada je s 4.700 dolara zlato palo na 4.565,49 dolara po unci. No tržište taj pad nije doživjelo kao početak ozbiljnije korekcije, nego prije svega kao kratkotrajno povlačenje nakon snažnog prethodnog rasta. Investitori su djelomično zaključavali profite, dok je istodobno došlo do kratkog jačanja američkog dolara i prinosa na američke obveznice, što je privremeno izvršilo pritisak na zlato.
Svaki veći pad zasad privlači nove kupce, što je tipično za tržište koje se i dalje nalazi u snažnom uzlaznom trendu. Procjene su da bi cijena zlata do kraja godine mogla premašiti 6.000 dolara po unci ako se nastavi kombinacija inflacijskih pritisaka, geopolitičke nestabilnosti i pojačane potražnje središnjih banaka.
Tržište je zato i dalje u fazi u kojoj prevladava optimizam, ali uz pojačan oprez. Investitori sada pozorno prate svaki novi podatak o inflaciji, poteze Feda i razvoj geopolitičkih odnosa, jer će upravo ti faktori određivati može li zlato uskoro ponovno testirati rekordne razine ili će doći do dublje korekcije.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i član uprave Auro Domus Online.