Ministri vanjskih poslova EU odlučili su uvesti sankcije protiv gotovo 1600 pojedinaca, tvrtki i drugih organizacija, objavila je u ponedjeljak visoka predstavnica EU Kaja Kallas. Odluka je donesena na sastanku Vijeća EU za vanjske poslove u Luksemburgu, na kojem je Austriju predstavljao državni tajnik Josef Schellhorn. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul pozdravio je novi paket kao “neviđeni” udarac ratnom gospodarstvu predsjednika Vladimira Putina. Prije početka sastanka objasnio je da EU na popis sankcija dodaje više pojedinaca i tvrtki nego ikad prije.
Unijin odgovor odnosi se i na hibridne napade, pa će tako biti sankcioniran proizvođač dronova zbog pokušaja napada na aerodrom Leipzig/Halle. Pritisak na Rusiju, rekao je Wadephul, treba povećavati sve dok Putin ne bude spreman za ozbiljne mirovne pregovore.
Mjere su predviđene i protiv 77 aktera koji su nedavno sudjelovali u organizaciji nelegitimnih izbora za Dumu na okupiranim ukrajinskim područjima. Sankcije obično uključuju ograničenja putovanja, zamrzavanje imovine te zabranu davanja financijskih sredstava ili drugih ekonomskih resursa. Kallas je izrazila skepticizam prema “energetskom primirju” između Rusije i Ukrajine koje je najavio američki predsjednik Donald Trump.
U načelu bi, rekla je, pozdravila primirje u energetskom sektoru, ali nije jasno hoće li ga se Rusija stvarno pridržavati. Pozvala je i Sjedinjene Države da uvedu sankcije protiv Rusije: “Pozvali bismo SAD da provedu sankcije kako bismo zapravo mogli okončati rat.”
Na dnevnom redu sastanka bile su i ruske sabotaže i kampanje dezinformiranja u državama članicama te situacija na Bliskom istoku. Radi jačanja stabilnosti u Libanonu pokreće se misija EU za savjetovanje i obuku libanonskih sigurnosnih snaga. One bi trebale biti osposobljene za kontrolu nad cijelim libanonskim teritorijem i provođenje državnog monopola na oružje.
Najučinkovitije sankcije su one ukrajinske, dalekometne.