Najezda kapitala i turista za potpuni kaos u prostoru

Nemoguće je zamisliti razvoj turizma i ostalih grana gospodarstva bez prostora – prostora u kojem živimo, prostora u kojem se krećemo, prostora u kojem radimo, prostora u kojem uživamo, prostora u kojem se odmaramo itd. Tako u svakodnevnom vokabularu sve češće upotrebljavamo riječ "prostor". Činjenica je da je Hrvatska mala srednjoeuropska i sredozemna zemlja s površinom od 56.954 km2 kopna i 31.479 km2 vodenih površina. Ono što je krasi i daje joj prednost pred drugim zemljama u EU jesu razvedena obala, tisuće otoka, tisuće dvoraca i palača, bezbroj povijesnih gradova, uglavnom bogata kulturna i prirodna baština i štošta drugo. Budući da je Hrvatska mala zemlja koja obiluje velikim bogatstvom regionalnih različitosti, nije naodmet još jednom spomenuti riječi našeg akademika Borisa Magaša u knjizi "Kriteriji za arhitektonsku vrsnoću građenja" Savjeta za prostorno uređenje Republike Hrvatske, koje glase: "Bogatstvo i raznolikost hrvatskog etničkog prostora najprisutniji je dokument njegova identiteta. Ljepotu prirode stoljećima su dopunjavala djela čovjekovih ruku u svojoj različitosti artefakata i prostorno-oblikovnih vrijednosti. Drvene korablje Panonske ravnice, slikovitost zagorske hiže, vodeni splet Rastoka, arhitektonika urbane strukture Trogira ili Dubrovnika, kompozicijski sklad istarskih gradića, slavonski šor ili splitska kala – brojna su svjedočanstva odnosa prema vlastitim prostornim vrijednostima koja ne govore samo o hrvatskoj povijesti, već nedvojbeno upućuju na visoku kulturološku razinu toga identiteta. "