Ropstvo je odnos među ljudima, grupama ljudi ili narodima temeljen na ekonomskoj, pravnoj, moralnoj, idejnoj, političkoj ili vjerskoj ovisnosti i pokornosti. U užem smislu predstavlja formalnu instituciju krajnje ovisnosti jednog o drugom čovjeku. Ovo je definicija ropstva. Globalno je zabranjeno brojnim zakonima i konvencijama. Ali nekako zvuči poznato, zar ne? Mnogi se, s obzirom na način na koji funkcioniraju društva, mogu osjetiti uklopljenima u ovu definiciju.
No, uz dužničko ropstvo ovršenih, trenutačno ga jedna skupina ljudi u Hrvatskoj uistinu živi po svim osnovama. To su strani radnici, onaj njihov dio koji je za mizernu cijenu dohotka izložen krajnje nehumanim uvjetima i rada i stanovanja. Prema Globalnom indeksu ropstva za 2023. udruženja Walk Free usmjerenog na iskorjenjivanje ropstva, u Hrvatskoj u modernom ropstvu živi oko 22.000 ljudi, 2016. ih je bilo 17.200. A indeks je izračunat prema podacima iz 2021. kad je stranih radnika bilo tek u tragovima. Procjenjuju da je na svakih 1000 ljudi u Hrvatskoj njih 5,2 u ropskoj poziciji.
Na svakih tisuću ljudi u Hrvatskoj njih 5,2 je u ropskoj poziciji. Iskusili su prisilni rad, trgovinu ljudima...
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Deleko veći postotak je socijalnih parazita koji nikada nisu radili ni centa uplatili u državni proračun, a takvih je mnogo u oporbi.