Prije gotovo sad već dvije godine, u prosincu 2024., službena Podgorica primila je od službenog Zagreba vrlo jasno napisane uvjete koje Crna Gora treba ispuniti ako želi punu podršku Hrvatske u ambiciji brzog završetka pregovora o pristupanju Europskoj uniji. Nešto je od toga riješeno, nešto je prikazano kao da se rješava, ali vlasti u Crnoj Gori cijelo su vrijeme ostavljale dvojak dojam: i da su spremne riješiti ta pitanja, ali i da su spremne čekati u nadi da će doći trenutak kad će neka moćnija adresa u Europi, ili neka moćnija država članica Unije, pritisnuti Hrvatsku i ukloniti, ili barem ublažiti, hrvatski "pritisak" na Crnu Goru. Ni jedno ni drugo još se nije dogodilo. Niti je Crna Gora ispunila sve što je u diplomatskim non-paper dokumentima i javnim izjavama tražila hrvatska Vlada. Niti se Hrvatska našla pod pritiskom onih unutar EU koji stoje iza crnogorske ambicije da se pristupni pregovori završe u sljedećih nekoliko mjeseci i da Crna Gora postane 28. država članica Unije do 2028. – ambicija zvana "28 do 28".
Na summitu u Splitu o Crnoj Gori u EU? 'Ajmo i ovo, na brzinu.' 'Ne tako brzo'
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Da nisu bili bezobrazni sa onom svojom gluposti i igrokaza oko Jasenovca gdje su nas koji im najviše pomažemo pokušali ocrnuti i poniziti. Da ne pokušavaju igrati duplu igru kao Srbija bi već bili pred ulaskom. Ali su se malo preračunali. Hrvatska zahvaljujući Plenkoviću jako dobro kotira u EU krugovima i u tome smislu nema tog pritiska koji može utjecati na ovakve važne odluke Hrvatske. Dok ne kleknu i dok se ISKRENO ne ispričaju i dok trajno ne osude 4ništvo i ne distanciraju se od njega, dotle nema pristupa!