Na kolinju kazna i ako si došao na gemišt!?

Još jedan besmislen i neprovediv propis – opća je ocjena predloženoga zakona o zabrani obavljanja neregistrirane djelatnosti. Ministar gospodarstva Đuro Popijač kreće u lov na rad na crno u uslužnoj djelatnosti, no stručnjaci smatraju da je to još jedan pucanj u prazno! Osim Hrvatske obrtničke komore, koja taj zakon podržava jer se nada da će s tržišta maknuti nelojalnu konkurenciju.

Sitni prijestupnici

Čak i da upregne svakoga od 455 gospodarskih i 257 inspektora rada, država neće skupiti novac ni za njihove plaće! Prijedlog zakona ima ambiciju da zahvati u teško uhvatljivu sivu zonu koja se obavlja u privatnim stanovima: frizerske, kozmetičke, mehaničke usluge, sitne popravke, a drznuo se ući i u područje susjedskih i prijateljskih usluga. Profesorske bi se instrukcije također mogle podvesti pod tu definiciju. Kontrole u privatnoj imovini građana ne mogu se provoditi bez sudskog naloga ili pak točno propisanih razloga vezanih uza spašavanje života i imovine. Sudovi brzo reagiraju za teška kaznena djela, ali sve i da to žele, suci fizički ne mogu brzo odgovoriti na brojne prijedloge za sitne prekršaje. Dok oni izdaju rješenja, neprijavljeni frizer ili majstor već je na drugoj adresi.

– Takvu glupost još nisam čuo. Tko će kontrolirati gdje ja stanujem kada dođem prijateljima u svinjokolju i jesam li došao raditi ili na gemišt – kaže Stjepan Vusić iz Rokovaca pokraj Vinkovaca, koji odlazi na desetke svinjokolja svojih prijatelja, kao što i oni dolaze k njemu.

– Smiješno je u što se Vlada upušta – kaže Vlado Brkanić, porezni stručnjak. Davor Mikulić, analitičar s Ekonomskog instituta i autor brojnih studija o sivoj ekonomiji, ističe da Vlada ulazi u prostor koji je teško dokazati, a pitanje je i je li to potrebno. – Ljudi se u vrijeme krize okreću sivoj ekonomiji iz socijalnih razloga. Prevelika represija izazvat će novo nezadovoljstvo građana – kaže Mikulić.

Nakon 2008. siva se ekonomija doista proširila, što kao opravdanje navodi i Vlada te se vraća na razine koje su bile 2002. i 2003. Izraženo brojkama, u sivoj će se ekonomiji ove godine zavrtjeti oko 30 milijardi kuna, odnosno 10 % BDP-a, ali najveći su razmjeri sive ekonomije u tvrtkama koje ne prijavljuju radnike te u drugim oblicima poreznih utaja. Jedini su efikasan lijek protiv rada na crno niži porezi i procvat ekonomije.

Iritantan zakon

– Prema metodi Eurostata, izračunali smo da se do 2008. udio sive ekonomije spustio na 6% BDP-a, ali se vraća prema 10%. Siva ekonomija postala je socijalni amortizer. Ne treba podržavati nelegalne oblike rada, ali represija može donijeti više štete nego koristi – kaže Mikulić. Porezni stručnjaci ističu, osim toga, da i postojeći zakoni inspektorima daju ovlasti za kontrolu svih oblika rada na crno.