Tragedije poput nedjeljne u kojoj su se u Dunavu pokraj Iloka utopili supružnici te njihov prijatelj, nažalost, nisu rijetkost. Samo ove godine do 18. kolovoza u hrvatskim rijekama, moru, jezerima... utopilo se 62 ljudi, a 2012. policija je zabilježila da su se utopila 93 naša i strana državljanina. Dok se za strance najkobnijim u 2013. pokazalo more, u kojem se utopilo njih 18, za naše građane bile su najopasnije rijeke, u kojima se utopilo 16 osoba.
Da su rijeke, koje su hladnije pa ljudi u njima brže gube toplinu, opasne i za dobre plivače, slaže se i pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić.
– Divlje i brze vode specifične su i ne čudi me što je najviše utapanja u rijekama. I dobri se plivači na brzim vodama iznenade opasnostima. Ako stojite u rijeci u plitkoj vodi od 25 cm, pri brzini vode od tri metra u sekundi većina ljudi neće se moći održati na nogama. Najveći dio utapanja dogodi se na rijekama, na tri metra od obale – kaže Prizmić.
Kada se gledaju podaci MUP-a, u oči upada da se daleko više utapaju muškarci nego žene. Kada su u pitanju hrvatski državljani, 2013. utopilo se 35 muškaraca i šest žena, a što se tiče stranaca, 16 muškaraca i pet žena. Lani su se pak utopila 53 Hrvata i 11 Hrvatica te 21 stranac i osam strankinja. Očito su muškarci skloniji precjenjivanju svojih sposobnosti.
– Muškarci su skloniji riziku, žene su realističnije, sagledavaju što i koliko mogu. Oni se hoće rado isprsiti, vole skakati u hladnu vodu i evo nesreće. Žene se ne pokazuju na taj način, opreznije su i kao plivači i kao vozači – kaže prof. Krizmanić. Istina, dodaje, više je plivača muškaraca nego žena. S njom se slaže i Vinko Prizmić.
– Muškarci se više vole isticati, junačiti, žene su opreznije, ali u vodi je i veći broj muškaraca, koji su skloniji skakanju, ronjenju, daskanju – kaže Prizmić. Dodaje da se polovica utopljenika smatrala dobrim plivačima. Prema podacima MUP-a najviše naših građana koji su se ove godine utopili imali su od 21 do 40 godina, njih 12.