Od početka demokratskih promjena 90-ih godina mnogi su hrvatski građani pomislili da mogu mijenjati zemlju i društvene odnose pohrlili osnivati i političke stranke. Od uvođenje parlamentarizma osnovana je čak 421 stranka, ali danas ih je u registar političkih stranaka upisano 156, a posljednja je upisana u kolovozu ove godine pod imenom Hrvatski demokršćani. I od tih 156 mnoge i nisu baš aktivne te samo postoje u Registru ili se sporadično pojave na nekim izborima, a brojne su lokalnog karaktera. Od prvih deset stranka koje su osnovane 1990-ih danas ih je aktivno tek četiri, i to HSLS, HDS (Hrvatska demokršćanska stranka), HDZ i HSS, a od prvih 80 osnovanih stranaka aktivno ih je tek 11, među kojima su osim spomenutih još IDS, PGS, HSP, SDAH, HNS, HOP i SDP.
Možemo je zaustavio dominaciju SDP-a,no može li Most nadesnici ugroziti HDZ
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Ono kad se luzeri zajedno ujedine da dođu na vlast. Bože pomozi od takvih kombinacije. Nemreš od tri stranke i njihovih ljudi stvoriti jednu . Još se hvale da budu na vlasti. Ovo je cirkus za svakog normalnog u Hrvatskoj.